Kad se govori o ugroženoj Amazoni, obično se misli na jug, gdje su sječa i stočarstvo najjači. Nova analiza pokazuje da se najbrže mijenja središnji sjever, područje s gustom šumom, prirodnim savanama i autohtonim teritorijima.
Rad vodi Jos Barlow sa Sveučilišta Lancaster, uz WWF i preko pedeset istraživača. Objavljen je u časopisu Communications Earth & Environment.
Kako je mjereno
Bazen je podijeljen na ćelije od 11 kilometara, pa su za svaku uzeti satelitski podaci i mjerenja postaja od 1981. do 2023. Gledani su i prosjeci i krajnosti, jer se šuma lomi na krajnostima, a ne na prosjeku.
Brojke
Na desetini bazena, više od 700.000 četvornih kilometara, temperatura u suhoj sezoni raste najmanje 0,75 stupnjeva po desetljeću. U 43 godine to je preko 3,22 stupnja.
Prosjek za cijelu Amazonu je 0,21 stupanj po desetljeću. Uz porast temperature ide i manjak vode u istim područjima.
Zašto baš ondje
Južni je dio već izgubio dio šume, pa se ondje mjeri promjena na osiromašenom krajoliku. Sjever je ostao gust i zbog toga se držao izvan popisa ugroženih, a upravo se u njemu krajnosti pomiču najbrže.
Za ovu godinu se očekuje jaka pojava El Niña, koju istraživači opisuju kao najjaču u pamćenju živih. Šuma u koju se ulazi s već pomaknutim krajnostima dočekuje je u lošijem stanju nego prethodne.
