Tijelo se na vrućinu može naviknuti, i to brže nego što se misli. Sedam dana zaredom po sat ili dva u vodi od 40 stupnjeva dovoljno je da se fiziologija prilagodi.
Nakon toga tjelesna temperatura u istim uvjetima padne za 0,2 do 0,4 stupnja, a puls za oko pet otkucaja u minuti.
Što se u tijelu promijeni
Hipotalamus postaje osjetljiviji na porast temperature, pa znojenje i širenje krvnih žila kreću ranije. Stanice proizvode više bjelančevina toplinskog šoka, koje ih štite od oštećenja.
Volumen krvi s vremenom raste, pa srce lakše održava tlak dok koža odvodi toplinu.
Tko od toga ima najviše koristi
Caroline Li-Maloney sa Sveučilišta u Ottawi bavi se time kod starijih. Ljudi u šezdesetima, sedamdesetima i osamdesetima postižu prilagodbu sličnu mlađima.
To je važan podatak, jer u vrućinskim valovima najviše umiru upravo stariji. Abderrezak Bouchama iz saudijskog instituta King Abdullah pokazao je da smrtnost u Meki naglo raste iznad 38 stupnjeva.
Zašto to nije rješenje
Prilagodba slabi već nakon nekoliko tjedana bez izlaganja. Da bi se održala, vrućina mora ostati dio svakodnevice, što je teško zamisliti kao javnu mjeru.
Postupak je zasad koristan sportašima, radnicima na otvorenom i onima koji putuju u vruće krajeve, a kao zaštita cijelog stanovništva ne stoji.
