Uređivanje baza je preciznija rođakinja CRISPR-a: mijenja jedno slovo u DNK bez rezanja obiju niti. Skupina sa Sveučilišta Columbia primijenila ju je na rane ljudske embrije i pratila ih šest do sedam dana.
Rad je objavljen u časopisu Nature. Vodeći autor je Stepan Jerabek, a skupinu vodi Dieter Egli.
Što je uređivano
Gen PCSK9, koji je povezan s visokim kolesterolom, te geni HBG1 i HBG2, čije promjene stoje iza anemije srpastih stanica i beta-talasemije. Riječ je o bolestima za koje se nasljedno uređivanje najčešće spominje.
U dijelu pokusa izmjena je zahvatila sve stanice embrija, što je dosad bila glavna tehnička prepreka. Mozaicizam, stanje u kojem dio stanica ostane neizmijenjen, u tim slučajevima nije bilo.
Cijena te potpunosti
Uz željenu izmjenu pojavila su se velika brisanja dijelova kromosoma i izmjene na mjestima blizu ciljanog. Rezultat se razlikovao od pokusa do pokusa.
Kad je količina uređivačkog sredstva bila veća, embriji se više nisu razvijali. Ono što postupak čini potpunim ujedno ga čini opasnim.
Zaključak samih autora
Egli kaže da tako nešto zasad nije moguće izvesti sigurno. Rad je napisan tako da to pokaže, jer prepoznavanje rizika smatraju jednako važnim kao i otkrivanje novih mogućnosti.
Nasljedno uređivanje ljudskih embrija zabranjeno je ili strogo ograničeno u većini zemalja. Ovaj rad tu zabranu ne dovodi u pitanje nego joj daje tehnički razlog.
