Prašina koja je u rujnu 2001. prekrila donji Manhattan bila je mješavina usitnjenog betona, stakla, azbesta i izgorjelog goriva. Ljudi koji su u njoj radili tjednima danas su predmet jednog od najdugovječnijih zdravstvenih praćenja ikad provedenih.
U programu se do ljeta 2026. vodi više od 154.000 osoba. Obuhvaća preglede, praćenje, liječenje i istraživanje.
Dišni sustav
Prvo se pojavio kašalj, pa astma. Kod spasilaca i radnika na raščišćavanju poslije se razvila opstrukcijska bolest dišnih putova i trajne smetnje disanja.
Kronična upala sinusa pokazala se i uzrokom nečeg drugog. Mnogi su dobili prekide disanja u snu, iako nemaju uobičajene čimbenike rizika poput dobi ili prekomjerne težine.
Probava i rak
U skupini od preko 27.000 radnika refluksna bolest jednjaka narasla je s otprilike šest posto prije 2001. na 39 posto devet godina poslije.
S izloženošću su povezani i desetci vrsta raka, među njima rak prostate, kože i štitnjače.
Što se vidi tek sada
Većina izloženih je u pedesetima i šezdesetima, pa se na stare dijagnoze slažu bolesti srca i žila te dijabetes. Novija istraživanja opisuju i slabljenje spoznajnih sposobnosti nalik demenciji, povezano s onečišćenim zrakom i dugotrajnim posttraumatskim poremećajem.
Program je zamišljen kao praćenje posljedica jednog događaja, a s vremenom je postao najveći izvor podataka o tome što udisanje takve prašine radi ljudima kroz desetljeća.
