U spremniku tekućeg ksenona, kilometar i pol pod zemljom u rudniku u Južnoj Dakoti, jedna je jezgra u lipnju 2023. odskočila onako kako bi odskočila da ju je pogodila čestica tamne tvari. Suradnja LUX-ZEPLIN taj je događaj iznijela

  1. rujna, nakon što je pretražila 220 dana mjerenja.

Ostao je jedan jedini. Sve ostalo što je detektor zabilježio objašnjeno je poznatim izvorima.

Koliko je to uvjerljivo

Pouzdanost je 2,6 sigma. To znači da bi se ovakav signal mogao pojaviti sam od sebe otprilike jednom u sto pokusa. Fizika čestica traži tri sigma da bi govorila o naznaci, a pet za otkriće.

Rick Gaitskell sa Sveučilišta Brown, glasnogovornik pokusa, kaže da je jedan preostali događaj fascinantan. Dan Hooper sa Sveučilišta Wisconsin podsjeća da je to ipak samo jedan događaj.

Zašto oprez nije pretjeran

Pokus XENON1T je 2020. objavio odstupanje koje je izgledalo obećavajuće, a kasnijim se mjerenjima izgubilo. Tragovi tamne tvari više su puta nestali kad je podataka bilo dovoljno.

LUX-ZEPLIN traži takozvane vimpove, teške čestice koje bi se s običnom tvari sudarale vrlo rijetko. Desetljećima ih se traži bez uspjeha, pa dio fizičara smatra da tamna tvar nije od njih.

Odgovor leži u podacima koji već postoje

Suradnja je već prikupila triput više podataka nego što ih je u ovoj analizi. Ako je događaj bio slučaj, u novom će skupu nestati. Ako nije, brojka će narasti, a s njom i pouzdanost. Odgovor dolazi iz podataka koji već leže na disku.