Galilej je prema predaji s tornja u Pisi puštao tijela različitih masa da vidi hoće li stići istodobno. Isti je pokus izveden u kineskoj svemirskoj postaji Tiangong, s dva oblaka hladnih atoma rubidija koji se razlikuju po broju neutrona u jezgri.
Ubrzanja su se poklopila s preciznošću od 0,05 tisućinki postotka. Rad je objavljen u časopisu Science Advances.
Što se zapravo mjeri
Riječ je o slabom načelu ekvivalencije, tvrdnji da su teška i tromna masa ista stvar. Na njemu stoji opća teorija relativnosti. Ako bi se pokazalo da tijela različitog sastava padaju makar malo različito, bio bi to prvi trag da Einsteinova slika gravitacije nije potpuna.
Pokusi na Zemlji ograničeni su visinom s koje se pada. U orbiti slobodan pad traje neprekidno, pa se mjeri dulje i preciznije.
Zašto baš atomi
Atomi se u ovom pokusu ponašaju kao valovi, pa se njihov pad očitava interferencijom, a ne štopericom. Takva mjerenja na Zemlji već dosežu visoku osjetljivost, ali ovo je prvi put da su izvedena s kvantnim oblacima u svemiru.
Odstupanja nije bilo. Einstein je i ovaj put prošao, a granica unutar koje bi se eventualna razlika mogla skrivati sad je uža nego prije.
