Julia Stadlmann sa sveučilišta Illinois spustila je 31. kolovoza granicu u problemu razmaka među prostim brojevima s 246 na 240. Bio je to prvi pomak u više od desetljeća.
Rekord je izdržao tri dana. Tvrtka Axiom Math objavila je 3. rujna granicu od 212, koristeći pritom Stadlmanničine postupke. Dva sata nakon toga OpenAI je modelom GPT-6 Astra objavio 186.
Zašto to nije samo natjecanje
Kevin Ford, mentor Julije Stadlmann, opisao je to kao priču o Davidu i Golijatu u kojoj čovjek dobiva zlato, barem na tri dana.
Iza šale stoji ozbiljniji prigovor. Terence Tao, nositelj Fieldsove medalje, kaže da je posrijedi posljedica vrlo namjernih odluka da se odustane od svake pretenzije na ljudsko razumijevanje. Drugim riječima, granica je pomaknuta, ali nitko ne zna zašto to radi.
Andrew Granville prigovara nešto drugo, način ophođenja. Smatra da je OpenAI trebao razgovarati sa Stadlmann prije objave i da nije pažljivo razmotrio kako se prema njoj postavio.
Pitanje koje ostaje
Ako svaki ljudski pomak u roku od nekoliko dana bude nadmašen, postavlja se pitanje hoće li se mladi matematičari uopće upuštati u teške otvorene probleme. To nije pitanje o strojevima nego o tome tko će ih imati tko razumjeti.
