Dijagnoza ADHD-a i autizma posljednjih je deset godina sve više, u gotovo svim zemljama koje to prate. Nova studija iz Danske daje dio objašnjenja koje se ne svodi na to da je samih poremećaja više.
Istraživači sa Sveučilišta u Aarhusu i barcelonskog instituta ISGlobal prošli su podatke o više od 2,1 milijun djece i adolescenata. Rad je objavljen u časopisu JAMA Psychiatry.
Što je uspoređeno
Više od 71.000 djece kojoj je od 2012. do 2022. dijagnosticiran ADHD ili autizam uspoređeno je s preko 713.000 vršnjaka bez tih dijagnoza. Gledano je koliko se te dvije skupine razlikuju po poznatim čimbenicima rizika, i kako se ta razlika mijenjala iz godine u godinu.
Danska ima nacionalne registre koji povezuju porođaj, zdravlje, obitelj i socijalni položaj, pa se takva usporedba ondje može napraviti za cijelu populaciju.
Razlike se smanjuju
Na početku razdoblja dijete male porođajne težine imalo je 54 posto veće izglede za dijagnozu. Na kraju je ta razlika pala na 17 posto.
Slično je s pokazateljima socijalne ugroženosti i s psihijatrijskim bolestima u obitelji. Svaki od njih s godinama je sve slabije predviđao tko će dobiti dijagnozu.
Kako to čitati
Prvi autor Magnus Elias Tarp kaže da ljudi kojima je dijagnoza postavljena posljednjih godina više nalikuju općoj populaciji nego oni koji su istu dijagnozu dobili prije deset godina.
Autori upozoravaju da se porast broja dijagnoza zato ne smije čitati samo kao dokaz da je poremećaja više. Dio porasta dolazi od toga što se dijagnoza danas postavlja i djeci kod koje se ranije ne bi ni tražila.
Podaci su iz jedne zemlje, s vlastitim sustavom upućivanja i dijagnosticiranja. Autori traže da se isto provjeri drugdje prije nego se nalaz uzme kao opće pravilo.
