Prve životinje mogle su živjeti prije 800 do 700 milijuna godina. To je oko 200 milijuna godina ranije od mnogih novijih procjena koje su se oslanjale na najstarije fosile, prema radu objavljenom 2. listopada u časopisu Science Advances.
Spor je star: geni govore da su životinje drevne, a stijene ih pokazuju kasno. Kad se koja skupina odvojila, znanstvenici procjenjuju molekularnim satom, metodom koja genetske razlike među živim vrstama pretvara u vrijeme. Satu trebaju fosili kao uporišta, a o njima ovisi odgovor.
Nalazište bez životinja
Tim koji vode Orin Lole Durbin, danas na Virginia Techu, i Ross Anderson sa Sveučilišta Oxford ponovno je pregledao ta uporišta. Jedno od ključnih je nalazište Weng'an u Kini, staro oko 590 milijuna godina, prema kojem se određivala gornja granica starosti životinja.
Istraživači su skenirajućim elektronskim mikroskopom pregledali više od 140 uzoraka mikrofosila iz nalazišta Kheseen u Mongoliji. Ono je više od 40 milijuna godina mlađe od Weng'ana i jednako dobro očuvano. Ni u njemu nema prepoznatljivih životinja, iako su tada sigurno postojale.
„Mikrofosili iz Kheseena jednako su dobro očuvani, a životinja i dalje nema”, kaže Anderson. Životinja koje nema u dobrom nalazištu dakle ne dokazuje da životinje još nisu postojale.
Tijela još nema
Bez te granice sat pokazuje mnogo dublje u prošlost. Autori su oprezni u tumačenju.
„Tijela životinja starija od ediakarija još nam izmiču, a ova analiza ne dokazuje da su životinje postojale prije 800 milijuna godina”, kaže Durbin. Najstarije životinjsko tijelo i dalje nije pronađeno.
