Kad neko vrijeme gledate nešto što se kreće, a zatim pogledate nešto nepomično, ono se čini malo pomaknutim. Mozak primata taj pomak reproducira. Današnji AI modeli za vid ne, izvještavaju istraživači sa Sveučilišta York u Torontu u časopisu Current Biology.
Varka se zove učinak naknadnog pokreta. Slika se pritom uopće ne mijenja, mijenja se samo ono što je promatrač upravo vidio. Zato je dobar test vidi li sustav kao mi ili samo daje točan odgovor.
Ljudi, majmuni i strojevi
Tim koji vodi Kohitij Kar, kanadski istraživački katedrant za neuroznanost vida, pokretne i nepomične slike pokazao je 79 ljudi, dvama makakijima i devet umjetnih mreža za vid.
Kod majmuna se aktivnost u donjoj sljepoočnoj kori, dijelu mozga koji prepoznaje predmete, pomaknula baš kao percepcija kod ljudi. Umjetne mreže taj pomak nisu pokazale, objašnjava doktorandica Elizaveta Yakubovskaya.
„Današnji AI sustavi za vid često točno odrede gdje je predmet, ali općenito ne reproduciraju način na koji nedavno vizualno iskustvo može promijeniti taj odgovor”, kaže Kar.
Zašto kopirati pogrešku
Varka je vrsta pogreške, pa zašto bi itko htio da je AI radi? Kar tvrdi da upravo pogreška otkriva kako ljudski vid radi.
„Ako želimo AI koji radi s ljudima i razumije svijet na način koji je bliži ljudskom, ne smijemo gledati samo daje li točan odgovor”, kaže. Na ovom testu strojevi i dalje vide drukčije.
