Dva slična planeta možda su nastala iz različitih zaliha materijala. Istraživanje koje je Southwest Research Institute predstavio 19. listopada povezuje Uran i Neptun s različitim kemijskim počecima.
Veličina i izgled planeta zato nisu dovoljni za opis njegove povijesti. Razumijevanje tih dvaju svjetova pomaže i u tumačenju planeta sličnih dimenzija oko drugih zvijezda.
Tim je povezao modele atmosferske kemije s opažanjima ugljikova monoksida, uključujući mjerenja opservatorija ALMA. Taj plin služi kao kemijski trag za procjenu uvjeta ispod vidljivih oblaka.
Modeli upućuju na znatno više kisika u dubokoj Neptunovoj atmosferi nego u Uranovoj. Iz toga proizlaze različiti procijenjeni omjeri ugljika i kisika. Riječ je o tumačenju opažanja kroz modele, a ne izravnom uzorkovanju dubokih atmosfera.
Istraživači su zatim usporedili te omjere s modelima diska plina i prašine oko mladog Sunca. Različiti spojevi prelazili su u čvrste sastojke na različitim udaljenostima, stvarajući kemijski odvojene zalihe.
Rekonstrukcija upućuje na to da su Neptunovi sastojci potekli bliže Suncu i potom se premještali prema van. Time dovodi u pitanje jednostavnu sliku nastanka obaju planeta iz sličnog materijala na današnjim mjestima.
Rad je objavljen u rujanskom broju časopisa Astronomy & Astrophysics. Autori upozoravaju da nedostatak izravnih mjerenja unutrašnjosti ograničava zaključke. Atmosferski trag nije potpuni popis sastojaka planeta.
Sličan izgled tako može skrivati različito kemijsko podrijetlo.
