Najudaljeniji poznati brzi radijski bljesak stigao je iz male galaktike koja aktivno stvara zvijezde, pokazuju opažanja teleskopa James Webb. Signal potječe iz doba kada je svemir imao oko tri milijarde godina. Rezultati su objavljeni u časopisu Science 8. listopada 2026.
Brzi radijski bljeskovi traju tek milisekunde, a njihov fizički izvor još nije razjašnjen. Pronalazak galaktike iz koje signal dolazi omogućuje provjeru različitih objašnjenja. Mlado i staro zvjezdano stanovništvo ne odgovaraju jednako svim mogućim izvorima.
Južnoafrički teleskop MeerKAT otkrio je ovaj bljesak 4. ožujka 2024. i po tom je datumu dobio oznaku FRB 20240304B. Teleskopi sa Zemlje nisu vidjeli galaktiku na precizno određenom položaju signala. Webbova infracrvena kamera pronašla ju je, a spektrograf izmjerio crveni pomak od 2,148.
Crveni pomak mjeri koliko širenje svemira rasteže svjetlost. Prema Pariškom opservatoriju PSL, ovdje odgovara pogledu više od 10,7 milijardi godina u prošlost. Zvjezdana masa galaktike približno je tisuću puta manja nego što je uobičajeno kod ranije proučenih galaktika s ovim bljeskovima.
Mlada galaktika s aktivnim stvaranjem zvijezda podupire objašnjenje koje uključuje magnetar, neutronsku zvijezdu s vrlo snažnim magnetskim poljem. Istraživači smatraju da je spajanje dviju neutronskih zvijezda ovdje manje vjerojatno jer takav proces obično traje znatno dulje.
Rezultat podupire jednu hipotezu, ali ne rješava podrijetlo svakog radijskog bljeska. Signal je usput zabilježio i tragove materije između izvora i Zemlje. Tim je prepoznao potpise ranije nepoznate galaktičke strukture i obližnjeg skupa Virgo. Kratak bljesak bilježi dug put kroz svemir.
