Europa proizvodi drugi najveći udio znanstvenih radova u svijetu, ali Europska unija taj rad ne pretvara dosljedno u brži rast produktivnosti i tržišno vodstvo. Europska komisija opisala je taj jaz u izvješću o znanosti, istraživanju i inovacijama za 2026., objavljenom 1. listopada.

Izvješće ističe snažne javne istraživačke ustanove i model otvorene znanosti, ali i rascjepkan sustav te manjak ulaganja. Financiranje i stručnost podijeljeni su među državama i regijama. Komisija smatra da se rezultati presporo pretvaraju u proizvode i usluge.

Riječ je o procjeni javnih politika, a ne o novom eksperimentu. Izvješće kombinira pokazatelje i analizu europskog istraživačkog sustava. Preporučuje čvršće veze između javnih istraživanja, poduzeća i korisnika. Poziva i na veća javna ulaganja koja mogu privući privatni kapital te na bolje povezivanje regionalnih istraživačkih kapaciteta.

Razlika između stvaranja znanja i njegova širenja važna je za položaj EU-a u tehnologiji. Velik broj radova sam po sebi ne stvara proizvodne kapacitete, široko korišten alat ni globalno konkurentnu tvrtku. Izvješće poručuje da Europi trebaju i istraživačka baza i ustanove koje pomažu da se ideje prošire.

Komisija ovu procjenu objavljuje svake dvije godine. Preporuke ne jamče nova ulaganja ni promjene pravila. One opisuju prepreke koje Komisija vidi i smjer koji predlaže državama članicama.