Osam mjeseci u niskoj Zemljinoj orbiti proveo je mali kvantni procesor, prvi koji je ikad radio u svemiru. Napravili su ga fizičari predvođeni Philipom Waltherom sa Sveučilišta u Beču. Uređaj je stvarao parove čestica svjetlosti, vodio ih kroz čip i mjerio rezultat, izvodeći više programiranih operacija.
Sateliti skupljaju golemu količinu podataka, a kad ih šalju na Zemlju, usporavaju ih uska grla i ograničena propusnost. Dio tih podataka mogao bi se obraditi već u orbiti, prije slanja. Upravo u tome bi ovakav uređaj trebao pomoći.
Svjetlost umjesto elektrona
Procesor radi s fotonima, pojedinačnim česticama svjetlosti. Laseri obasjavaju kristale i tako nastaju parovi fotona. Parovi prolaze kroz stakleni čip sa šest kanala, a šest osjetljivih detektora bilježi gdje su fotoni izašli.
Uređaj je lansiran raketom Falcon 9 tvrtke SpaceX 23. lipnja 2025. U orbiti je pokazao dvofotonsku interferenciju, osnovni kvantni učinak o kojem operacije ovise, i to u surovim uvjetima svemira.
Istrošenost
Svemir je opremu načeo. Polovica od šest detektora otkazala je nakon lansiranja, pa su ostala tri. Tim navodi i da je polagano trošenje dijelova s vremenom smanjilo koliko je često uređaj hvatao podudarne parove fotona.
Sljedeći je korak, pišu autori, u čip unijeti stvarne podatke s promatranja Zemlje. Rezultati su u preprintu koji još nije recenziran.
Čip je dokazao da u orbiti može preživjeti i računati.
