Voda iz oceana skrivenog ispod ledene kore Saturnova mjeseca Enkelada razvrstava se sama dok izlazi u svemir. Soli i organske tvari završavaju u različitim zrncima leda, pa ih je lakše analizirati. To pokazuje jedna od dviju studija objavljenih 25. rujna u časopisu Science Advances.
Enkelad kroz pukotine blizu južnog pola izbacuje mlazove sitnih zrnaca leda iz tog oceana. NASA-ina letjelica Cassini već je proletjela kroz njih. Obje studije idu na isto pitanje: bi li buduća letjelica u takvim zrncima mogla prepoznati trag života, ako ga ondje ima.
Sporo smrzavanje
Prvu studiju vodio je Frank Postberg sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu. Kapljice iz oceana ne smrzavaju se trenutačno nego polako, dok se penju pukotinama u ledu. Pritom se soli, organske tvari i ostale otopljene tvari skupljaju na različitim mjestima unutar zrnca.
Zrnca se na putu, pri brzinama većim od 965 kilometara na sat, razbijaju u sitne komadiće. Svaki komadić tako nosi jednu tvar u visokoj koncentraciji.
„Enkelad obavlja velik dio posla za nas. Priprema uzorke za analizu koja u kemijskim laboratorijima na Zemlji obično traži mnogo truda”, kaže Postberg.
Mikrob koji se snašao
Drugu studiju vodio je tim sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu. Istraživači su uzgajali Methanothermococcus okinawensis, arheju iz dubokomorskih hidrotermalnih izvora koja proizvodi metan. Uvjeti u laboratoriju oponašali su vrlo lužnat ocean Enkelada.
Arheja je preživjela i prilagodila metabolizam, pa je metan stvarala i uz vrlo malo ugljikova dioksida. „To nas je stvarno iznenadilo. Za taj pokus nismo očekivali tako uspješan ishod”, kaže suautor Nozair Khawaja.
Život na Enkeladu nijedna studija nije pronašla. Europska svemirska agencija misiju prema tom mjesecu već planira.
