Jedna zajednička baza podataka podržala je pet istraživačkih studija u Charitéu, umjesto zasebne infrastrukture za svaki projekt. Novi rad prihvaćen 6. listopada opisuje okruženje s oko 16.000 sudionika i 7,9 milijuna podatkovnih točaka.
Istraživački softverski timovi često ponavljaju isti posao. Projekti prevode podatke između različitih formata, grade odvojene sustave za unos i koriste definicije koje se postupno razilaze. Kasnija uporaba podataka zato postaje teža.
Opisano okruženje pohranjuje podatke prema standardu openEHR. On razdvaja ponovno uporabive informacijske modele od aplikacija koje ih obrađuju. Zajednički predlošci određuju značenje pohranjenih vrijednosti.
Istraživači bazu povezuju s FHIR-om, standardom za razmjenu zdravstvenih informacija, i OMOP-om, zajedničkom strukturom za analitiku. Arhitektura objedinjuje postojeće zapise, istraživačke podatke, prijavljene ishode i tokove podataka senzora.
Od 125 informacijskih modela, njih 57 koristi se u najmanje dvije studije, navode autori. To pokazuje ponovnu uporabu u opisanoj primjeni. Ne dokazuje da bilo koja ustanova može preuzeti sustav bez prilagodbe.
Rad ističe i ograničenje. Izravan unos istraživačkih podataka uklanja jedan zaseban sustav, ali dvostruko dokumentiranje ostaje ako glavni bolnički sustav ne koristi openEHR.
U tri ustanove ispitani su upiti koji prebrojavaju odgovarajuće skupine zapisa na više lokacija. Ti povezani čvorovi još nisu u rutinskoj uporabi.
Alati su javno dostupni. Dugoročna održivost izvan pet studija i širenje izvan jedne ustanove još nisu pokazani.
