Znanost u 2010

Od dalekog svemira do jezera u Kaliforniji, od neobične bakterije do vjerojatno najskupljeg i potencijalno najopasnijeg eksperimenta ikad, znanost nam je u 2010. godini podarila mnoštvo postignuća, fascinirala nas i probudila nam nadu.

Europska svemirska agencija objavila je snimku cjelokupnog svemira koju je njezin satelit Planck godinu dana snimao, djelić po djelić. Sredinom slike, koja je napravljena kao mozaik iz niza snimki, proteže se naša galaksija, Mliječna staza (plavi i bijeli obrisi).

Od toga je, međutim, puno zanimljivije pozadinsko mikrovalno zračenje vidljivo na gornjem i donjem rubu ‘kolaža’, a koje predstavlja najstarije svjetlo svemira, svjetlo nastalo svega 380 tisuća godina nakon Velikog praska, prije 13,7 milijardi godina.

Znanstvenici s Instituta Max Planck najavili su da će sa snimaka pokušati ukloniti obrise bližih objekata, kako bi se jasnije vidio početak evolucije svemira.

[b]9. Objavljen katalog morskog života

KOLIKO IH IMA?
Pronađeno 20.000 novih morskih vrsta
Nakon 10 godina rada 2.700 znanstvenika iz više od 80 zemalja dovršen je i objavljen popis svih poznatih živih organizama u morima svijeta.

U radu na popisu identificirano je čak 20.000 novih vrsta (250.000 u odnosu na 230.000 poznatih do tada), a znanstvenici pretpostavljaju da je moguće da u morima postoji čak i milijun različitih životinjskih i biljnih vrsta, jer je petina oceana i dalje neistražena.

Katalog morskog života trebao bi, između ostalog, poslužiti i kao temelj za istraživanje utjecaja čovjeka na morske ekosustave.

8. Obilje vode na Mjesecu[/b]

Iako otkriće leda, odnosno vode na Mjesecu spada još u 2009. godinu, u ovoj je godini analiza rezultata misije NASA-ine letjelice Lunar Crater Remote Observation (LCROSS), koja je udarila u krater Cabeus nedaleko od južnog pola Mjeseca kako bi istražila sastav smrznutog tla, pokazala da u toni materijala ima oko 45 litara vode.

To je dovoljno za održavanje čak i ljudske baze, što je bilo veliko iznenađenje za znanstvenike i izuzetna vijest za sve koji maštaju o kolonizaciji Zemljinog satelita.


7. Prvi rezultati Velikog hadronskog sudarača

MALI VELIKI PRASAK

Mini “Veliki prasak” se dogodio, a Zemlja i dalje postoji. Unatoč tome što su neki strahovali da će eksperiment u Genevi dovesti do stvaranja male crne rupe i uništenja Zemlje, tako da je čak bilo pokušaja i da se sudskim putem zaustavi rad LHC-a, Veliki hadronski sudarač donio je prve rezultate i znanstvenicima pružio uvid u to kako su izgledali prvi trenuci postojanja svemira, prije 13,7 milijardi godina. Vrlo jaki magneti ubrzavali su ione olova 27 kilometara dugačkim tunelom LHC-a, pri gotovo brzini svjetlosti.

Njihovim sudaranjem se u sićušnom djeliću sekunde stvorila temperatura milijun puta veća od one u središtu Sunca, što su uvjeti koji nisu zabilježeni od Velikog praskaZnanstvenici se nadaju da će uspjeti saznati više o porijeklu svemira te o misterioznoj “tamnoj tvari”.

6. ‘Uhvaćena’ prašina s asteroida

Japanska svemirska sonda Hayabusa (u prijevodu, sokol) dva je puta uspjela sletjeti na asteroid Itokawu te je u lipnju ove godine na Zemlju donijela oko 1.500 čestica prašine s tog asteroida. Japanski sokol poletio je još 2003. godine, a na asteroid je sletio 2005.

Što će o asteroidima, meteoritima i cijelom Sunčevom sustavu znanstvenicima otkriti čestice prašine ostaje da se vidi, no mnogi znanstvenici smatraju da i sam uspjeh japanske svemirske agencije JAXA-e da na asteroid pošalje sondu koja je uzela uzorke i sigurno se vratila na Zemlju, otvara vrata novim misijima i novim otkrićima.

5. Dešifriranje genoma (“hrvatskih”) neandertalaca

Iz DNK triju fosiliziranih kostura neandertalaca iz špilje Vindija u Hrvatskoj američki su znanstvenici uspjeli sekvencionirati genom tih ljudskih predaka. Otkrili su da su se neandertalci križali s današnjim čovjekom jer oko dva posto čovjekovih gena potječe od neandertalaca koji su se pojavili prije nekih 400.000 godina, a izumrli su prije 30.000 godina.

Inače, na ovome je mjestu prilika da podsjetimo da je u veljači u Krapini otvoren dugo čekani Muzej krapinskih neandertalaca. U gradnju i opremanje muzeja najsuvremenijim multimedijalnim i drugim sadržajima uloženo je 60 milijuna kuna, no čini se da se isplatilo jer je muzej odmah postao pravi hit.

4. Kvantni stroj

Zakoni kvantne mehanike kažu da se atomi i molekule mogu istovremeno nalaziti na dva mjesta. Fizičari Andrew Cleland i John Martinis s Kalifornijskog sveučilišta uspjeli su izazvati kvantno stanje kod metalne lopatice, tako da se ona istovremeno kretala i mirovala, dakle bila je u isto vrijeme na različitim mjestima. To je prvi put da je kvantno stanje izazvano kod predmeta milijardama puta većim nego što su atomi i molekule.

3. Otkriven lijek za AIDS?

2010. godina donijela je ozbiljne pomake u borbi s najvećom svjetskom epidemijom. Njemački znanstvenici objavili su kako su u potpunosti izliječili Timothyja Raya Browna, “Berlinskog pacijenta”, kako su ga nazvali mediji, od zaraze HIV-om.

Njemu su prije tri godine transplantirane matične stanice donora koji ima prirodnu rezistenciju na zarazu HIV-om, zahvaljujući genetskom profilu zbog kojeg su koreceptori (koje HIV koristi da bi ušao u stanice) odsutni iz njegovih stanica. U Brownovom tijelu više nema virusa, te znanstvenici vjeruju da su tako naišli na lijek protiv AIDS-a.

Ujedno, ove su godine pronađena i dva efikasna sredstva za sprječavanje širenja HIV-a. Kombinacijom dvaju lijekova protiv AIDS-a farmaceutske kompanije Gilead Sciences Inc. nastala je pilula čije je uzimanje smanjilo rizik zaraze HIV-om kod muškaraca za gotovo 44 posto. Svakodnevno uzimanje pilule smanjilo je rizik za čak 70 posto, tvrde znanstvenici pozivajući se na studiju koju je vlada SAD-a provela u Peruu, Južnoafričkoj Republici, Tajlandu i u drugim dijelovima svijeta.

Ženama, pak, nadu daje mikrobicidni vaginalni gel koji sadrži lijek tenofivir iste kompanije, testiran u Južnoafričkoj Republici. Gel je smanjio zarazu virusom HIV -a kod žena za 39 posto tijekom dvije i pol godine.

2. NASA otkrila nov oblik života – na Zemlji

NOV OBLIK ŽIVOTA NA ZEMLJI
VIDEO: NASA predstavila veliko astrobiološko otkriće
Početkom prosinca američka svemirska agencija NASA održala je konferenciju za novinare koja je, kada je najavljena, izazvala neviđen interes medija i javnosti, jer je najavljeno bilo predstavljanje “astrobiološkog otkrića koja će utjecati na potragu za dokazima o izvanzemaljskom životu”.

Iako je na koncu konferencija bila veliko razočaranje za sve koji su očekivali da će NASA obznaniti da je pronašla vanzemaljski život (ili priznati da odavno zna za “male zelene”), otkriće koje je predstavila mlada znanstvenica Felisa Wolfe-Simon izuzetno je značajno za naše razumijevanje mogućnosti nastanka života i potragu za njim u svemiru.

Naime, njezin je tim u jezeru Mono u kalifornijskom nacionalnom parku Yosemite, koje ima najveću prirodnu koncentraciju arsena na Zemlji, otkrila bakteriju GFAJ-1 koja umjesto fosfora za život koristi arsen, za razliku od svih drugih organizama na našem planetu. Do sada se, naime, vjerovalo da sav život na Zemlji nužno treba ugljik, vodik, dušik, kisik, sumpor i fosfor.

Otkriće potpuno mijenja način na koji gledamo moguća staništa života u svemiru, dapače u Sunčevom sustavu – vjeruje se naime da arsena ima na Jupiterovim i Saturnovim mjesecima.

1. Synthia

KONAČNI TRIJUMF
U svibnju 2010. godine stvoren je prva sintetička bakterija koju je njezin stvoritelj, američki znanstvenik Craig Venter nazvao Synthia. Znanstvenici su na kompjutoru stvorili stvorili sintetički genom i potom ga sastavili, implantirali u stanicu i tako stvorili novu vrstu. Riječ je o revolucionarnom otkriću koje je prvi korak prema stvaranju laboratorijski “dizajniranih” organizama koji bi se koristili primjerice u proizvodnji biogoriva, apsorpciji i preradi ugljikovog dioksida iz atmosfere, pročišćivanju vode ili razvoju novih lijekova. Venterov uspjeh još je ipak daleko od primjene jer znanstvenici moraju još puno toga naučiti o genetici i ponašanju stanica, no prvi je korak ipak prvi korak.

Danas.hr

http://www.popsci.com/science/article/2009-12/feature-your-guide-year-science-2010

Related Posts

Tags

Share This

Comments Closed