Znanost gubi podatke nevjerojatnom brzinom

preuzmiNovo istraživanje objavljeno jučer u časopisu Current Biology potvrđuje strahove znanstvenika o gubitku znanstvenih podataka. Pomna evaluacija više od 500 nasumično izabranih objavljenih znanstvenih radova pokazala je kako se originalni podaci iza tih istraživanja gube nevjerojatnom brzinom, odnosno postaju nedostupni.

Utvrđeno je kako su dvije godine nakon objave znanstvenog rada podaci obično uvijek dostupni ostalim znanstvenicima koji možda žele potvrditi prethodne nalaze. S druge strane, 20 godina nakon objave nekog rada 80% podataka koji su sakupljeni kroz javno financirana istraživanja postaje nedostupno zbog problema poput starih e-mail adresa ili zastarijelih uređaja za pohranu podataka.

Znanstvenici na temelju ovih rezultata pozivaju znanstvene časopise da uvedu obvezu za autore da moraju dati svoje podatke javnim arhivima prije objave rada u časopisu.

Timoty Vines sa Sveučilišta u British Columbiji, jedan od autora ovog istraživanja objašnjava: ”Mislim da nitko ne očekuje da se može lako doći do podataka iz nekog rada starog 50 godina, no iznenađujuće je otkriće da su gotovo svi podaci nedostupni već nakon 20 godina.”

Šteta je ogromna

”Javno financirana znanost generira nevjerojatne količine podataka svake godine. Dobar dio tih podataka je jedinstven za određeno vrijeme i mjesto te su ti podaci nezamjenjivi dok je neke podatke vrlo teško ponovo generirati.” – objašnjava Vines te nastavlja – ”Sadašnji sustav u kojem podaci ostaju kod autora znači da će gotovo većina tih podataka biti izgubljena tijekom vremena. Na taj način podaci postaju nedostupni svim budućim istraživanjima koja žele provjeriti stare rezultate, a ne mogu se koristiti niti za nove svrhe. Gubitak podataka predstavlja veliku štetu te se radi o potraćenom novcu koji je dobiven za neko istraživanje. Dodatno, ograničava nas prilikom novih istraživanja.”

Vines i njegovi kolege su došli do ovih zaključaka tako što su pregledavali radove koji navode vrlo specifične i relativno jednostavne tipove podataka: mjere duljine kod biljaka i životinja. Naime, ove mjere se na identičan način prikupljaju već desetljećima te su zbog toga znanstvenici mogli puno lakše napraviti usporedbe što se događa s podacima tijekom vremena.

Analiza je pokazala kako su šanse za dobivanjem originalnih podataka za bilo koji od radova padale za 17 % svake godine. Prema mišljenju autora, znanstveni časopisi jedini imaju dovoljnu moć da mogu osigurati dostupnost podataka koji se nalaze iza nekog objavljenog znanstvenog rada.

Izvor: e! Science News

Related Posts

Share This

Leave a Comment