Životinje u ormariću za lijekove

8904894Postoji velika mogućnost da neki od lijekova koje imate kod kuće sadrže sastojke životinjskog porijekla. Najčešći sastojci životinjskog porijekla koji se mogu naći u lijekovima, navedeni su u novoj studiji u časopisu British Medical Journal. To su laktoza (često izvađena iz kiselog kravljeg mlijeka), želatina (često potječe od krava), magnezijev stearat, koji također može doći iz krava, i magnezijeva sol, koja sadrži stearinsku kiselinu.

PETA u svojoj listi činjenica navodi da dodatni izvor stearinske kiseline može biti od pasa i mačaka uspavanih u skloništima za životinje, ali krave ostaju primarni izvor.

„Laktoza, najčešći sastojak koji smo pronašli u lijekovima, uglavnom je napravljen koristeći obloge od mladih kravljih želudaca kao dio proizvodnog procesa”, rekao je koautor studije, znanstveni novak u Velikoj Britaniji, Kinesh Patel za Discovery News.

Magnezijev stearat i želatina, kao i heparin koji sprečava stvaranje krvnog ugruška, mogu doći od svinja.

Patel i koautorica Kate Tatham objasnili su za Discovery News da postoji 10 lijekova koji najvjerojatnije sadrže sastojke dobivene od životinja, a to su: aspirin, simvastatin, paracetamol, tiroksina, omeprazol, lansoprazole, salbutamol, ramipril, amlodipin i atorvastatin. Osim aspirina, većina njih prodaju se pod stilskim imenima različitih marki, pa ako ste znatiželjni i zabrinuti za sastojke životinjskog podrijetla, budite sigurni da naljepnice pročitate pažljivo. Također lijekove možete istražiti putem web-stranica proizvođača i drugim izvorima informacija.

PETA napominje da izvor estrogena mogu biti ženski hormoni iz urina skotnih kobila. Patel tvrdi da konji i ostale životinje nisu ubijene za proizvodnju lijekova.

Rekao je da su sastojci „vjerojatno dobiveni iz ostataka” od klanja u druge svrhe. Za Sjedinjene Američke Države to znači da će se meso svinja i krava vjerojatno naći na policama trgovina, a u središnjoj Aziji će i meso konja biti dobrodošlo.

Znanstvenici kažu da želatina u lijekovima može doći od ribe. Dodaju i da mnogi pacijenti nisu ni svjesni da najčešće propisani lijekovi često sadrže životinjske sastojke.

„Naši podaci pokazuju da je vjerojatnost da pacijenti nesvjesno uzimaju lijekove koji sadrže životinjske proizvode velika, ni onaj koji ih je propisao niti onaj koji ih konzumira nisu toga svjesni”, napisali su Patel i Tatham. Oni pozivaju na bolje označavanje lijekova, po uzoru na standarde koji vrijede za hranu.

Chitosan, vezivo u nekim mastima, izvedeno je iz školjke školjkaša. To pomaže pri vezivanju lipida ili masti u lijekovima i drugim proizvodima kao što su pripravci za njegu kose i antiperspiranti.

Iako je razina ovog i drugih mogućih proizvoda životinjskog podrijetla u mnogim lijekovima minimalna, Patel i Tatham kažu da liječnici ovo trebaju uzeti u obzir prilikom njihova propisivanja. Trebali bi biti iskreni o tome što se nalazi u lijekovima.

Crveni pigment poznat kao karmin ili karminska kiselina može se dobiti iz kukca koji se zovu cochineal (i pigment se ponekad naziva cochineal). Prema izvješću FoodNet-a, farmaceutska industrija koristi cochineal kako bi obojila pilule i masti.

Postoje sukobljena mišljenja o tome kako takvi sastojci – u vrlo malim količinama – mogu utjecati na ljudsko zdravlje. Istraživanje provedeno od strane J.B. Greig u Food Standards Agency u Londonu otkrilo je da cochineal može biti povezan s astmom. Međutim, Patel i Tatham za Discovery News su rekli: „Ne postoje posebni zdravstveni problemi povezani s gutanjem bilo kojih od ovih (životinjski ili od kukaca dobivenih) sastojaka.”

Neke masti sadrže sastojke dobivene iz proteina jajeta. Oni, kao i drugi sastojci, obično mogu biti supstituirani sa spojevima iz drugih izvora. „Lijekove koje smo istražili u velikoj mjeri mogu biti napravljeni bez životinjskih proizvoda”, rekao je Patel. Dodao je da su češće korišteni želatina i magnezijev stearat sada dobili i vegetarijanske kolege.

Žlijezde ovaca proizvode lanolin koji se može se naći u mnogim lijekovima i mastima. Vegani ili vegetarijanci obično pokušavaju izbjeći korištenje takvih proizvoda životinjskog podrijetla.

Istraživači ukazuju na to da vjere, kulture, ekonomski status, briga za okoliš, nepodnošljivost određene hrane i osobne preferencije uvelike utječu na to želi li osoba jesti različite sastojke životinjskog porijekla ili ne.

Enzim lipaze može se izvesti iz janjadi. Lipaza u nekim lijekovima koristi liječenju probavnih problema. PETA spominje da enzim može doći „iz želučanih i jezičnih žlijezda teladi, djece i janjadi.”

Ulje jetre morskog psa, skvalen, u nekim je cjepivima i proizvodima kao što su glukozamin (chondrontin).

„Mnoge tvrtkt su multinacionalne tvrtke”, rekao je Patel. Sastojci bazirani na morskim psima uglavnom dolaze iz Azije, gdje je nedavno pronađena klaonica morskih pasa u jugoistočnoj Kini. Organizacija „Wild Life Risk” utvrdila je da tvornica obrađuje oko 600 kitopsina i gorostasnih psina svake godine.

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/zivotinje-u-ormaricu-za-lijekove/#ixzz2tlqlAv1r

Leave a Comment