Zagonetne školjke: Biolozi otkrili nove vrste skrivene “pred nosom”

Lasaea australis. (Credit: Photo by Denis Riek)

Lasaea australis. (Credit: Photo by Denis Riek)

Čini se da zagonetni komentari mogu biti dvosmisleni ili imati skriveno značenje. U biologiji zagonetne vrste su skupine koje isto izgledaju, ali su razlike skrivene u njihovim genima.

Dvojica marinskih biologa sa Sveučilišta u Michiganu identificirali su tri zagonetne vrste sićušnih školjaka za koje se dugo vjerovalo da su pripadnice iste vrste. Skrivale su se “pod nosom” duž stjenovitih obala južne Australije milijunima godina.

U članku koji će sljedeći mjesec biti objavljen u časopisu Molecular Ecology, biolozi su naveli da su neobična konvergencija hladnije klime i posebnosti lokalne geografije uzrokovali da se tri zagonetne vrste odvoje od zajedničkog pretka prije više od deset milijuna godina.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Michiganu izvršili su genetske analize nakon deset godina prikupljanja tisuća školjaka veličine zrna riže koje žive u pukotinama duž nekoliko stotina kilometara južnoaustralske obale. Njihovi pronalasci daju nam uvid u sile koje oblikuju evoluciju i rješavaju zagonetke na koje marinski biolozi nailaze već desetljećima.

“Ova studija otkriva važne podatke o tome kako regionalna morska staništa evoluiraju, uključujući i naša opažanja da ti procesi mogu uključivati i globalne klimatske promjene prilagođene lokalnoj geografiji”, izjavila je Jingchun Li, glavna autorica izvješća i doktorandica na Odsjeku za ekološku i evolucijsku biologija Sveučilišta u Michiganu.

Li je provela istraživanje kao dio doktorske disertacije zajedno s koautorom Diarmaidom O’Foighilom, svojim savjetnikom i ravnateljem Muzeja zoologije Sveučilišta u Michiganu.

“Fizički ih ne možete razlikovati, ali njihovi geni ukazuju na to da je do njihovog evolucijskog razilaženja došlo još i prije onoga između ljudi i čimpanza”, izjavio je O’Foighil o tročlanoj grupi školjaka koje su trenutno klasificirane kao pripadnice iste vrste, Lasaea australis.

Australska južna obala dom je trima evolucijski zasebnim nakupinama morskih vrsta poznatim kao ekoregije. Svaka regija sastoji se od nekoliko stotina vrsta beskralježnjaka, riba, algi i drugih organizama i postoje značajne razlike između vrsta u svakoj regiji.

Evo zagonetke koja je zbunjivala biologe desetljećima: Kako su se ove zasebne ekoregije razvile duž iste obale koja nije isprekidana? Nastanak novih vrsta često počinje tako što se protok gena među populacijama smanjuje ili potpuno izostaje. Ova vrsta genetske izoliranosti redovito se događala tijekom povijesti evolucije kad populacije postanu fizički razdvojene – npr. kad nova fizička barijera, kao što je planina ili rijeka, podjeli geografsko područje vrsta.

Ali koja bi to sila mogla dovesti do specijacije duž obale koja nije isprekidana i gdje ne postoje očigledne prepreke protoka gena?

Genetska analiza koju su izvršili Li i O’Foighil, potpomognuta dokazima fosilnih zapisa, pokazuje da su se tri zagonetne vrste školjaka počele razdvajati od zajedničkog pretka prije 13 ili 14 milijuna godina.

To je otprilike doba srednjeg miocena kada su klimatske promjene trajno snizile površinsku temperaturu mora u jugozapadnom dijelu Tihog oceana – uključujući i južni dio obale Australije – između 10 i 11 stupnjeva Celzijusa.

Li i O’Foighil pretpostavljaju da je period hlađenja podijelio australsku južnu obalu u tri zone; jednu hladnu zonu, uključujući i današnju jugoistočnu državu Victoriju i otok Tasmaniju, okruženu s obje strane relativno toplim zonama.

Prema Li i O’Foighil, pojava tri temperaturne zone stvorila je prilike za lokalne adaptacije koje su izolirale organizme u okviru svake zone. Ta izolacija je vodila do evolucije tri ekoregije koje danas imamo.

U svojoj studiji, Li i O’Foighil su pokazali da je svaka od tri zagonetne vrste školjaka pronađena u samo jednoj ekoregiji.

“Ne znam ni za jedan drugi slučaj gdje prvo imamo jedno morsko stanište od kojeg, nakon događaja koji rezultira promjenom klime, nastaju tri različite ekoregije”, dodao je O’Foighil. “Glavni pronalazak studije jest da povijesne klimatske promjene mogu oblikovati morska staništa.”

Izvor: University of Michigan

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/zagonetne-skoljke-biolozi-otkrili-nove-vrste-skrivene-pred-nosom/#ixzz2O4PyCiue

Leave a Comment