Za jake i zdrave kosti jedite voće

kostOno što nas je nekoć štitilo, danas nas ubija. Naime, naši preci su upravo zahvaljujući prehrani bogatoj mastima i šećerima mogli preživjeti razdoblja gladi i zime stvaranjem masnih slojeva.

No zbog genetske mutacije, šećer-nekoć spasitelj, a danas ubojica-je postao glavnim uzročnikom pretilosti, srčanih oboljenja, visokog tlaka i dijabetesa. Prevelika konzumacija šećera i masti također oslabljuje imunitet usporavajući i onemogućujući pravilan rad bijelih krvnih zrnaca, leukocita. Stoga, u svrhu očuvanja svoga zdravlja, zamolite Djeda Božićnjaka da vam pokloni voće umjesto slatkiša.

No, osim što uzrokuje pretilost i razvitak srčanih bolesti, nova istraživanja pokazuju da hrana bogata mastima i šećerima oslabljuje kosti i doprinosi ubrzanom razvoju koštanih bolesti, kao što je to osteoporoza. Istraživači kažu da, ako se trend nastavi, velik broj pripadnika rizične skupine ljudi zrele dobi bi mogao postati invalidan.

„Premda ovaj trend loše prehrane, a time i rizika od osteoporoze, raste, i dalje postoji nada“, kaže Ron Zernicke, profesor ortopedske kirurgije i biomedicinskog inženjerstva na Sveučilištu u Michiganu. Zdravstvene organizacije i javnost mogu promijeniti ovaj trend promicanjem zdrave prehrane, tjelovježbe, a u nekim slučajevima, čak i meditacije.

„Demografska slika SAD-a ukazuje na potrebu za akcijom domah“, tvrdi Cy Frank, izvršna direktorica „The Alberta Bone and Joint Health Institute“ i kirurginja na odjelu za ortopediju u Calgaryju. „Baby boomers“ (kako se u SAD-u naziva generacija rođena između 1946. i 1964. godine) je prva generacija othranjena na brzoj hrani stvarajući nasljeđe loše prehrane. U Americi je danas četvrtina djece u dobi od 2 do 5 godina i trećina djece školske dobi, uključujući adolescente, debelo ili pretilo.

„Upravo „boomersi“ su sada dosegli životnu dob u kojoj su najskloniji bolestima kostiju i zglobova“, kaže Zernicke. Procjenjuje da će 2020. polovica Amerikanaca starijih od 50 godina oboljeti ili biti pod rizikom od osteoporoze kukova. Ovo je posebno loša vijest za žene koje obolijevaju od osteoporoze 2 do 3 puta češće nego muškarci.

Šećeri i mast oslabljuju kosti na dva načina. Prvi je da blokiraju apsorpciju kalcija. Umjesto toga, kalcij potreban za zdravlje kostiju biva ispran iz tijela i izlučivan putem mokraće. Drugi način je da zasićene masti mogu stvoriti netopljive „sapune“ koji oblože stijenku crijeva i blokiraju apsorpciju kalcija nužnu za kosti te kalcij opet prođe kroz tijelo neiskorišten.

„Zbog prekomjerne brze hrane, slojevi masti pritišću i ovako oslabljen kostur koji se bori da izdrži tu dodatnu težinu“, objašnjava Zernicke. Osteoporoza, često nazivana „tihi lopov“ jer nema nikakvih simptoma, uništava koštano tkivo ostavljajući tisuće sićušnih pora u kostima. Takve kosti se mogu slomiti uz vrlo malen napor. Na liječenje osteoporoznih lomova se godišnje otprilike potroši 18 milijardi dolara, a stručnjaci predviđaju da će se ta cifra udvostručiti do 2025.

Pravilna prehrana i tjelovježba su primarna prevencije od osteoporoze. Dijete u razvoju u fazi oko puberteta ubrzano stvara nove kosti. Zdrava prehrana i tjelesna aktivnost poboljšavaju rast i razvoj kostiju, što umanjuje vjerojatnost od osteoporoznih lomova u zrelijoj dobi.

Roditelji, djedovi i bake možda jesu prošli fazu brzog stvaranja kostiju, no to ne znači da sekundarna prevencija od osteoporoze ne traje kroz srednju i zrelu dob. Dapače, čak i u toj dobi, zdrava prehrana, tjelovježba i meditacija mogu usporiti gubitak koštane mase. Dakle, zdrav način života umanjuje izglede za osteoporozne lomove.

Zdrava, uravnotežena prehrana bogata kalcijem doprinosi smanjenju rizika od osteoporoze. Kalcij se također može naći u zelenom lisnatom povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, koštunjavom voću te svježem sezonskom voću. Isto tako potrebno je kontrolirati unos zasićenih masti, šećera i soli. Prirodne šećere i vitamine nije preporučljivo zamijeniti njihovim industrijski proizvedenim nadomjescima.

Npr. fruktoza koju nalazimo u voću, sama za sebe loše djeluje na organizam – razgrađuje se preko jetre što znači trostruko veću količinu kalorija, više „lošeg kolesterola“ i masnoća nego pri razgradnji glukoze te blokira djelovanje hormona leptina zbog čega mozak nije u stanju reći „stop“ hrani kada je organizam sit. No, u voću, fruktoza je zdrava jer ispunjava zadaću opskrbljivanja stanica šećerom, a vlakna iz voća reguliraju njeno djelovanje na leptin.

„Sama prevencija od osteoporoze je više od dijete i tjelovježbe. Povlačenjem brze hrane iz institucija koje su zadužene za promoviranje zdravog života-kao što su škole, rekreacijski centri, bolnice-bi zaista moglo pomoći“, kaže Zernicke. „Naša je dužnost da promijenimo ovaj trend, i to da počnemo već danas. Provedbom mjera i politika za zaštiti naših kostiju i našeg zdravlja može poboljšati kvalitetu života milijunima ljudi.“

Dokazano je da stanovnici mediteranskih zemalja, što je i Hrvatska, imaju bogomdane uvjete za zdrav život. Lagana prehrana bogata svježim voćem i povrćem, ribom (u kojoj nalazimo iznimno zdrave omega-3 masne kiseline), maslinovim uljem (izvorom nezasićenih masti, vitamina E itd.) u kombinaciji s blagom klimom te čak mentalitetom specifičnim za ljude iz primorskih krajeva tvore spoj koji je svjetski poznat kao idealan stil života. Naravno, ne može priroda učini sve sama.

Trebamo se i sami potruditi oko svog zdravlja, a glavni moto u toj akciji bi trebao biti: „Svega pomalo.“ Umjerenost je na cijeni. Pojedete li svaki dan nekoliko kockica čokolade, neće vam biti ništa, no ako svaki dan pojedete cijelu vrećicu bombona ili nekoliko kolača, vaše vam kosti sigurno neće biti naročito zahvalne.

Izvor: Futurity, znano.st

Leave a Comment