Voda i sol , kako pogoditi idealan balans?

Pivo je dobro za kosti? A vino za želudac? Ili ne bi smjeli unijeti ni kap alkohola? Bolje jesti bljutavo nego presoliti? Piti osam čaša vode na dan ili samo kad ožednimo? Pitanja i stručni odgovori koje slušamo iznervirala su i brojne liječnike.

Alkohol

Tim pod vodstvom dr. Paulea Latino-Martela na Francuskom nacionalnom institutu za istraživanje agrikulture poručuje da nema te količine alkohola koja ne povisuje šansu da obolimo od raka.

I Svjetska zdravstvena organizacija, tj. njena agencija za istraživanje raka poručuje nešto slično: Alkohol je kancerogen za ljude i životinje. Na um vam možda padaju prijašnja istraživanja koja su pokazala da umjereno ispijanje vina ili piva ima veze s boljom kvalitetom života. No i američki institut za tumore upozorava da su dugoročne posljedice konzumacije alkohola rak usta, jednjaka, jetre, crijeva i dojke. Rizične su čak i najmanje količine.

Problem je što se istraživanja često koncentriraju samo na određeni sastojak nekog napitka ili namirnice i ne gledaju djelovanje svih sastojaka zajedno. Primjerice, ovih se dana pojavilo istraživanje o sastojku crnog vina, koji može prevenirati negativne učinke bestežinskog stanja kao i sjedilačkog načina života (inzulinsku rezistenciju, gubitak gustoće kostiju). Ovo se istraživanje, nije bavilo pitanjem utjecaja samog alkohola na naše organe, posebno ne na njegovo dugoročno djelovanje, već samo na utjecaj sastojka pod imenom resveratrol.

Voda

Toliko puta se savjetuje da apetit možemo smanjiti ispijanjem vode prije obroka. No profesor Stanley Goldfarb, stručnjak za metabolizam sa Sveučilišta Pennsylvania kaže: ‘Trenutni dokaz da voda suzbija apetit ne postoji. Ako djeca piju više vode, a manje zaslađenih sokova to je odlično jer unose manje kalorija…ali ne postoji dokaz da ispijanje vode prije obroka smanjuje apetit.’

Da se stvar s vodom još više zamuti/razbistri pomogla je i liječnica iz Glasgowa, dr. Margaret McCartney koja savjet svojih kolega da se pije 1,5 litara vode na dan tj. šest do osam čaša smatra ‘ne samo besmislicom, nego potpuno očitom besmislicom’. Dodaje da su koristi od ispijanja većih količina vode napuhane jer ih potiče industrija koja prodaje flaširanu vodu. Istraživanja pokazuju da ispijanje vode i onda kad nismo žedni ne samo da ne pomaže koncentraciji nego je i remeti. Drugi dokazi sugeriraju da sredstva za dezinfekciju koja se koriste za čišćenje flaširane vode mogu naškoditi zdravlju.

Sol
Je li sol dobra ili loša za tijelo? Kardiolozi godinama upozoravaju da ljudi koji unose više soli, a manje kalija mogu umrijeti prije od srčanih i cirkulacijskih problema nego oni koji jedu suprotno do njih. Pokazala je to i najnovija studija s Harvard School of Public Health koja se provodila 15 godina na području SAD-a – rizik od prerane smrti među onima koji su imali najveći unos natrija bio je za 50 posto veći nego kod onih koji su uzimali više kalija. Dnevno ne bi smjeli unositi više od 1.500 mg soli. Držimo li se ove granice smanjit ćemo rizik od pojave visokog tlaka, srčanog udara, moždanog udara i bolesti bubrega.

Međutim, osmogodišnja studija provedena u Belgiji postavlja pitanje o utjecaju premalo soli na srce. Znanstvenici su naime uočili da su oni s manjim unosom soli imali veći rizik od smrti nastale kao posljedica cirkulacijskih bolesti. Njihov zaključak? Manji unos soli može koristiti onima koji već imaju visoki krvni tlak i onima s bolesnim srcem, međutim isto ne bi preporučili cijeloj populaciji.

Related Posts

Tags

Share This

Comments Closed