Upozorenje Europi da krene s prilagodbama na klimatske promjene

Europe_polar_stereographic_Caucasus_Urals_boundary.svgU zadnje vrijeme u Europi, često se događaju poplave čije su posljedice razorne. One nisu samo materijalne, već se mjere i u ljudskim životima. Potopne kiše više nisu tako neuobičajene pa je krajnje vrijeme da se posljedice koje ostavljaju one, a i slične pojave, na neki način spriječe. Sve češće katastrofe natjerale su mjerodavne na raspravu o potrebnim mjerama i reakcijama kojima bi se razorni učinci uklonili ili barem ublažili. Nije potrebno isticati promjene klime kao glavni uzrok ovakvih događaja. Ipak, čovjek se od davnina bori s poplavama.

Brana na Temzi štiti London od poplava koje se mogu dogoditi zbog sve očitijih promjena u klimi koje predstavljaju potencijalnu opasnost od još razornijih oluja, poplava, dugotrajnih kiša i visokih razina mora. Promjene u klimi bit će velikih razmjera i obuhvatit će čitav kontinent, tako da će se u vinogradima morati saditi druge sorte, poljoprivrednici će također morati uzgajati druge vrste, a opskrbljivači vodom okrenut će se novoj metodi zvanoj odsoljavanje vode kako bi se mogli uhvatiti u koštac s posljedicama sve ekstremnijih vremenskih prilika. Isto tako, gradnja i infrastruktura, uključujući prijevoz, energetski i komunikacijski pristup, morat će se promijeniti i prilagoditi.

Istraživanje je pokazalo da polovica od 32 zemlje članice Europske agencije za okoliš još uvijek nemaju prikladan plan za adaptaciju promjenama koje donosi globalno zatopljenje, dok su ostale zemlje započele s mjerama opreza.

Jacqueline McGlade, izvršna direktorica agencije, izjavila je: „Adaptacija podrazumijeva novu perspektivu i načine nošenja s rizicima i opasnostima, s nesigurnošću i složenosti situacije. Europljani će morati surađivati, učiti jedni od drugih i ulagati u dugotrajne promjene potrebne kako bi se osigurala dobrobit usprkos klimatskim promjenama.“

Agencija otkriva da se posljedice klimatskih promjena već osjećaju širom Europe. No to je tek početak. Čak i da se sadašnja nastojanja da se smanje posljedice efekta staklenika pokažu uspješnima, vjerojatno je da će biti sve više utjecaja klimatskih promjena uključujući i ekstremne vremenske prilike kao što su jače oluje, toplotni udari i razdoblja dugotrajnih kiša. Vrijednosti prosječne temperature su porasle i sada je manje kiše u južnome dijelu Europe, gdje se nalazi većina poljoprivredne djelatnosti, a više je kiše u sjevernome dijelu, gdje se povećava opasnost od poplava.

Izvješće agencije dijeli različite mjere adaptacije klimatskim promjenama na sive, koje podrazumijevaju tehnološke i građevinske projekte kao što su brane protiv poplava uzrokovanih visokim razinama rijeka i mora, zelene projekte, koji se zasnivaju na prilagodbi prirodnih eko sistema, a to su nove metode obrade zemlje i na blage mjere koje su opisane kao promjene u politici i mjere poput ranog otkrivanja šumskih požara. Sve ove mjere bit će potrebne da se Europa postupno prilagodi promjenama. Bez obzira na to što zbog mjera može doći do većih nepredviđenih troškova, oni će se dugoročno sigurno isplatiti i rezultirati uštedom.

S gradnjom brane na Temzi započeto je 60-ih godina 20. stoljeća, a završeno 80-ih godina istog stoljeća nakon kobnog podizanja morskog vala i poplave 1953. godine tijekom čega je poginulo stotinjak ljudi u Velikoj Britaniji i gotovo dvije tisuće u Nizozemskoj. U Velikoj Britaniji je odlučeno da je rizik od ponavljanja ovakvog događaja prevelik da bi se centar Londona i njegovi stanovnici ostavili bez zaštite. Od tada je brana podizana puno više puta nego što je to bilo predviđano na početku njezine gradnje što se dijelom duguje i klimatskim promjenama.

Izvor: The Guardian

Leave a Comment