Ugljični dioksid utječe na ozelenjavanje pustinja

(Credit: Bruce Doran)

(Credit: Bruce Doran)

Beep, beep! Zahvaljujući povećanoj razini ugljičnog dioksida u atmosferi, ptica trkačica i lukavi kojot sada imaju više mogućnosti za skrivanje u pustinjama, otkriva nova studija.

Studija pokazuje da je između 1982. I 2010. porastao lisni pokrov na biljkama u sušnim dijelovima, primjerice na jugozapadu SAD, u australskom zaleđu, na srednjem istoku i u nekim dijelovima Afrike. Rezultati su objavljeni 15. svibnja u časopisu Geophysical Research Letters.

Rezultati potvrđuju činjenicu o kojoj se već neko vrijeme govori – da je jedna od nuspojava globalnog zagrijavanja bujanje biljnog svijeta. Biljke uzimaju ugljični dioksid iz zraka, a taj plin sastavni je dio kemijskog procesa fotosinteze pomoću kojeg biljke proizvode sebi hranu. Više ugljičnog dioksida trebalo bi voditi značajnom povećanju vegetacije širom planete, što su istraživanja i dokazala tijekom posljednjih desetak godina. Na ovo bujanje osim ugljičnog dioksida moglo bi utjecati i povećanje količine oborina te promjena temperature. Australski znanstvenici vršili su promatranja pustinjskih biljaka, na kojima se, očekivano, najviše vide utjecaji povećanja razine ugljičnog dioksida. Uzeli su u obzir promjene uzrokovane precipitacijom (sve što pada iz atmosfere na Zemlju, tj. oborine ili padaline: kiša, snijeg, susnježica, tuča, rosa, mraz), temperaturom zraka, sunčevom svjetlošću i iskorištavanjem zemlje.

Istraživači su najprije konstruirali kompjuterski model koji predviđa utjecaj ugljičnog dioksida na učinak gnojidbe kod biljaka. Model predviđa 5-10 postotno povećanje lisnatosti kod biljaka u razdoblju od 30 godina. Trenutno povećanje atmosferskog ugljičnog dioksida iznosi 14.

Pomoću satelitskih snimaka tim je testirao svoj model prema stvarnim promjenama koje su se zbile između 1982. i 2010. Modelom je dokazano da je hipoteza o utjecaju ugljičnog dioksida na pojačan rast biljaka itekako održiva.

Povećanje ugljičnog dioksida, međutim, može učiniti mnogo više od dodatnog lišća na biljkama, tvrdi glavni autor studije Randall Donohue iz Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja u Canberri. Učinak gnojidbe ugljičnim dioksidom mogao bi promijeniti vegetaciju koja prevladava u sušnim područjima. “Stabla ponovo osvajaju područja obrasla travom i to bi vrlo lako moglo biti povezano sa učinkom ugljičnog dioksida,” tvrdi Donohue. “Dugoživuće drvenaste biljke duboko se ukorjenjuju i bolje će iskoristiti povećanu količinu ugljičnog dioksida nego što je to slučaj sa travom.”

Unatoč činjenici da povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi može potaknuti rast biljaka, klimatske promjene koje dolaze sa rastućom koncentracijom stakleničkih plinova ipak izazivaju zabrinutost. Biljke također trebaju potrebnu količinu vlage, a promjene u kišnim periodima prouzročene globalnim zagrijavanjem mogle bi poništiti pozitivan efekt dodatnog ugljičnog dioksida.

“Utjecaj povećane razine ugljičnog dioksida na biljni svijet je važan proces koji zahtijeva da se o njemu dobro razmisli,” zaključuje Donohue.

Izvor: LiveScience

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/ugljicni-dioksid-utjece-na-ozelenjavanje-pustinja/#ixzz2WZ4zdyym

Leave a Comment