U divljinu pušten roj genetski modificiranih komaraca

800px-Aedes_aegypti-720x479

Aedes aegypti (Credit: Wikimedia)

U brazilskom gradu Jacobina, gdje velik broj ljudi pati od denga groznice koju prenose komarci, pušten je najveći roj genetski modificiranih komaraca kako bi istrijebio vlastitu vrstu koja prenosi ovu bolest.

Otvaranje plastičnih kutija kako bi se milijuni tek izlegnutih komaraca vrste Aedes aegypti pustili na slobodu možda ne zvuči najbolje, ali riječ je o istom kukcu koji prenosi denga groznicu s kojom se stanovnici ovog prostora već dugo bore.

Tradicionalni oblici borbe protiv ove groznice uključivali su insekticide, no oni nisu urodili plodom, a denga groznica je i dalje je najčešća bolest i vodeći uzrok smrti u Brazilu i ostalim tropskim zemljama.

Prošle godine u Brazilu ovom se bolesti zarazilo 1,4 milijuna stanovnika, a stalno je prisutna u tri grada domaćina ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u nogometu. Cjepivo ne postoji, a najteži oblik bolesti je hemoragijska groznica koja može dovesti do šoka, a u nekim slučajevima i smrti.

Genetskom modifikacijom u laboratoriju stvoreni su komarci sa smrtonosnim genom koji bi trebao poslužiti uništavanju populacije Aedies aegypti i sprječavanju širenja denga groznice.

„Morali smo se odlučiti na alternativno rješenje jer sustav koji postoji u Brazilu ne pomaže”, rekao je Aldo Malavasi, direktor tvrtke Moscamed koja je odgovorna za stvaranje ovih genetski modificiranih komaraca. „Svake godine obolijevaju tisuće ljudi, što mnogo košta državu jer pacijenti nisu sposobni raditi.”

No, kao i u slučaju genetski modificirane hrane, manipulacija genima ovih krvožednih insekata i puštanje na slobodu potaknulo je rasprave o posljedicama na ljudsko zdravlje i okoliš. Kritičari ovog projekta smatraju da je prije realizacije trebalo napraviti još studija i istraživanja.

Konvencionalne metode borbe protiv denga groznice, kao npr. trovanje i dodavanje larvicida u vodu, nisu imale utjecaja jer ova vrsta komaraca živi i razmnožava se u kućama te je razvila otpornost na insekticide. Mreže koje se postavljaju oko kreveta također ne pomažu jer komarci grizu tijekom dana.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, broj zaraženih ovim virusom je od 1960-ih narastao 30 puta, a razloge za to treba tražiti u trgovini i porastu broja putovanja.

Luiza Rosa de Jesus jedna je od zaraženih. „Imala sam temperaturu i cijelo tijelo me bolilo, a sedmog dana zubno meso počelo je krvariti. Otišla sam u bolnicu i rekli su mi da sam zaražena denga groznicom.”

Kako bi spriječili više ovakvih slučajeva, Malavasi i njegov tim surađuju s britanskom biotehnološkom tvrtkom Oxitech. Poznat pod nazivom OX513-A, ovo je prvi genetski modificiran insekt koji je pušten u divljinu. Prije toga, 2010. godine mali broj insekata testiran je na Kajmanskom otočju i Maleziji, no ovo je najveći ovakav projekt dosad.

Ovi genetski modificirani komarci sadrže smrtonosan gen, no u laboratoriju mogu preživjeti zahvaljujući antibiotiku tetraciklinu. Kad dosegnu fazu ličinke, mužjaci se odvajaju od nešto većih ženki koje se ubijaju. Mužjaci koji ne grizu puštaju se u divljinu i pare se sa ženkama. Njihovi potomci nasljeđuju ovaj smrtnosni gen i ugibaju prije nego što se počnu razmnožavati jer u divljini nema tetraciklina koji bi ih izliječio.

Ova metoda slična je onoj u kojoj se koristi radijacija kako bi se sterilizirali nametnici poput mediteranske voćne muhe. Ozračeni komarci preslabi su za parenje pa su se znanstvenici odlučili za modifikaciju gena. Ovakvi genetski modificirani komarci mogu se koristiti u ruralnim područjima, ali i manjim i srednje velikim gradovima.

Helen Wallace iz ekološke udruge GeneWatch vidi negativnu stranu ovog projekta. Naime, mali broj genetski modificiranih ženki mogu biti slučajno puštene u divljinu s mužjacima i ugristi ljude, što može dovesti do alergijskih reakcija. Njihovo bi potomstvo preživjelo hraneći se otpadom kontaminiranim tetraciklinom i dalje bi raširilo svoje genetski modificirane karakteristike.

Druga potencijalna opasnost je da Azijski tigrasti komarac, koji je također prijenosnik denga groznice, postane brojniji zbog smanjenja populacije vrste Aedes aegypti. Stručnjak za ponašanje insekata Phil Lounibos sa Sveučilišta u Floridi pita se hoće li smanjivanje populacije vrste Aedes aegypti zapravo smanjiti broj ljudi zaraženih denga groznicom.

„Iako se denga groznica ne prenosi s čovjeka na čovjeka, ljudi su najzaslužniji za njezino širenje”, smatra Lounibos. „Čak i na područjima na kojima se kontrolira broj komaraca, nemoguće je spriječiti širenje denga groznice zbog velikog broja zaraženih ljudi koji se stalno seli. Nekoliko zaraženih komaraca moglo bi održati denga groznicu endemskom, tj. karakterističnom samo za jedno područje, ali ne i ljudi koji se stalno sele.”

Izvršni direktor Oxiteca Hadyn Parry ustraje u svojoj odluci. Ne brine se za potencijalnu opasnost od Azijskog tigrastog komarca jer oni ne prenose denga groznicu toliko uspješno kao Aedes aegypti. Uvjeren je da će svaka odbjegla ženka uginuti jer je vrlo mala mogućnost da dođe u kontakt s točno određenom dozom tetraciklina.

Brazilska vlada slaže se s ovim projektom. Moscamed je dobio ovlaštenje da pusti milijune genetski modificiranih komaraca na područje Jacobine za vrijeme dvogodišnjeg probnog perioda.

Stoga djelatnici Moscameda dvaput tjedno dolaze u Jacobinu u bijelim kombijima, puštaju komarce u divljinu i mjere njihov utjecaj na populaciju Aedes aegypti.

U Europi i SAD-u mnogi bi oštro reagirali na ovu metodu s obzirom na osjetljivost na pojam genetske modifikacije, no u Brazilo nitko nije ni trepnuo.

Ovom projektu svakako ide u prilog to što je sve transparentno. Moscamedovi kombiji ukrašeni su fotografijama velikih komaraca i natpisima „Transgenic”. Ova tvrtka i lokalne bolnice održavaju sastanke i dijele brošure kako bi educirali i upoznali stanovnike s projektom, a postoji čak i reklama koja se emitira na radiju.

No, glavni razlog za nepostojanje nikakvog otpora ovom projektu je stanovništvo koje je očajno i koje bi učinilo sve da ovaj problem nestane.

U međuvremenu, Moscamed je izvijestio o 90-postotnom smanjenju populacije komaraca Aedes aegypti.

Kasnije ovog mjeseca terenski eksperiment s genetski modificiranim komarcima započet će u Panami, a uskoro se očekuje i odluka američke Administracije za hranu i lijekove (FDA) o odobravanju ovog projekta na području Floride koja je ovom bolešću bila pogođena 2009. godine.

Izvor: Global Post

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/u-divljinu-pusten-roj-genetski-modificiranih-komaraca-kako-bi-istrijebio-svoju-vrstu-koja-prenosi-denga-groznicu/#ixzz30Fy8w0fg

Leave a Comment