Iskorišteno nuklearno gorivo je sve samo ne otpad

Došlo je vrijeme za ponovno pokretanje programa reciklaže nuklearnog goriva. Upravo zbog zaustavljanja programa reciklaže iskorištenog nuklearnog goriva, SAD se nalazi daleko iza drugih država s nuklearnim programom.
“Radi se o propuštenoj prilici za poboljšanjem energetske sigurnosti zemlje čime je SAD izgubio mogućnost utjecaja na druge države”, objavljuje bivši voditelj komisije za regulaciju nuklearnog programa. Dr. sc. Dale Klein, vanjski suradnik i voditelj istraživačkog programa na sveučilištu Texas System, smatra da su, većinom neutemeljena, zabrinutost i urbani mitovi o reciklaži iskorištenog nuklearnog goriva spriječili SAD u korištenju ovog iznimno vrijednog i učinkovitog izvora energije. “Pogrešno je iskorišteno nuklearno gorivo, koje često sadrži nešto plutonija, nazivati otpadom, a to je čest slučaj”, ističe Klein.
“To uopće nije otpad. Naša je pogreška što nismo dosad uspjeli sistematično iskoristiti potencijal ovog vrijednog i bogatog izvora čiste energije. Takav pristup neće koristiti nikome u ovoj državi.” Klein, koji radi i kao jedan od ravnatelja Instituta za energiju sveučilišta UT Austin, iznio je svoje viđenje stvari u nedjelju 20. veljače, na godišnjem sastanku organizacije AAAS (eng. American Association for the Advancement of Science), održanom u Washingtonu. U usporedbi s drugim gorivima koja se koriste za dobivanje električne energije, energetski potencijal urana je upravo nevjerojatan. Klein naglašava da čak 95% energetskog potencijala iskorištenog nuklearnog goriva samo čeka da bude prerađeno i ponovno korišteno. “Jednokratni ciklus proizvodnje i upotrebe nuklearnog goriva, što je trenutačno praksa u SAD-u, nije ništa drugo do li potpuno nepotrebno traćenje i zanemarivanje ogromne količine potencijalne energije”, ističe Klein.
“Iako je istina da bi plutonij u recikliranom nuklearnom gorivu mogao podleći procesu fisije, treba naglasiti da niti jedna država na svijetu nije nikada proizvela nuklearnu bombu od plutonija iz iskorištenog nuklearnog goriva. Naime, nakon izgaranja gorivo ostaje jako siromašno plutonijem. Kvaliteta i udio plutonija u takvom gorivu jednostavno nisu dostatni za izradu bilo strateškog, bilo taktičkog nuklearnog naoružanja”, nastavlja Klein. Klein ističe i da je SAD ostao po strani, dok su druge države poput: Francuske, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Rusije, Indije i Kine, uložile značajan kapital u razvoj programa reciklaže iskorištenog nuklearnog goriva. “Što se tiče konkretno ovog područja, SAD je definitivno izgubio vodeću poziciju, što samo po sebi ne bi bilo toliko loše da usput nije izgubljen razvoj moderne tehnologije, a znanja i vještine naših stručnjaka na međunarodnoj razini su gotovo nebitni.”
Reciklažom se ne rješava samo energetski problem, već se značajno smanjuje količina i radioaktivnost iskorištenog nuklearnog goriva. Nuklearne elektrane u SAD-u trenutačno samo zbrinjavaju iskorišteno nuklearno gorivo. Spremnici se prvo čuvaju pod vodom, u bazenu u samoj elektrani, nakon čega se prevoze do suhog odlagališta. Iako se vodi rasprava treba li ili ne deponirati suhe spremnike u središte samog deponija, radi se o praksi koja je znanstveno prihvaćena kao najsigurnija. “To je samo još jedan mit. To da mi zapravo ne znamo kako sigurno pohraniti iskorišteno nuklearno gorivo”, dodaje Klein. Klein naglašava potrebu za pokretanjem programa reciklaže iskorištenog nuklearnog goriva zahtijeva uspostavu privatno-javnog partnerstva koje bi funkcioniralo izvan uvriježenih odredbi kongresa i koje bi preuzelo na sebe upravljanje gorivom kroz minimalno par desetljeća.
Vladinoj Blue Ribbon komisiji, oformljenoj od strane Odjela za energiju, je povjereno sastavljanje preporuka za dugoročno, sigurno i energetski učinkovito zbrinjavanje iskorištenog nuklearnog goriva. Komisija broji 15 članova, a prvu bi službenu objavu trebala dati već ovo ljeto, dok se konačna verzija priopćenja očekuje do kraja siječnja 2012. godine. “U vrijeme kada neprestano tražimo način smanjenja emisije ugljičnih plinova tijekom proizvodnje električne struje, smatram kako bi opcija reciklaže nuklearnog goriva bila više nego odgovarajuća zamjena”, zaključuje Klein.
Izvor: University of Texas at Austin

 

Related Posts

Tags

Share This

Comments Closed