Strah od zubara se prenosi s roditelja na djecu

zubarStrah od zubara je čest problem u pedijatrijskoj stomatologiji. Novo istraživanje potvrđuje emocionalni prijenos straha od zubara između članova obitelji te analizira različite uloge majki i očeva.

Novo istraživanje su vodili znanstvenici na Rey Juan Carlos Universityu iz Madrida te oni naglašavaju važnu ulogu koju imaju roditelji u prijenosu straha od zubara u svojoj obitelji. Prijašnja istraživanja su već identificirala vezu između razina straha kod roditelja i njihove djece, ali nikada nisu istraživali različite uloge koje imaju očevi i majke u ovom fenomenu.

America Lara Sacido, jedna od autorica, objašnjava da „zajedno s prisutnošću emocionalnog prijenosa straha od zubara između članova obitelji, mi smo otkrili važnu ulogu koju očevi igraju u prijenosu ove fobije u odnosu na majku.“

Ovo istraživanje je objavljeno u International Journal of Paediatric Dentistry, a u njemu je analizirano 183 djece između 7 i 12 godina zajedno s njihovim roditeljima iz autonomnog društva iz Madrida. Rezultati su se slagali s prijašnjim istraživanjima u kojima je otkriveno da su razine straha očeva, majki i djece međusobno povezane.

Ključni faktor – otac

Autori su potvrdili saznanje da što je veća razina straha ili tjeskobe kod jednog člana obitelji, to je veća razina straha u ostatku obitelji. Istraživanje je također otkrilo da otac ima ključnu ulogu u prijenosu straha od zubara s majki na djecu dok se ponašaju kao posrednička varijabla.

„Iako bi se rezultati trebali oprezno interpretirati, izgleda da djeca većinom zamjećuju emocionalne reakcije očeva kada odlučuju je li je situacija kod zubara potencionalno stresna,“kaže Lara Sacido. Stoga na prijenos straha s majke na dijete, bilo da se radi o povećanju ili smanjenju tjeskobe, mogu utjecati reakcije koje otac pokazuje u svezi s posjetom zubaru.

Pozitivan emocionalni utjecaj

Među mogućim implikacijama ovih rezultata, autori izdvajaju dvije najvažnije: potrebu da se uključe majke i posebno očevi u kampanje prevencije straha od zubara te nagovor očeva da posjete zubara te pri tom ne pokažu znakove straha ili tjeskobe.

„Uloga roditelja je ključna. Oni bi trebali djelovati opušteno i tako će direktno uvjeriti djete da i ono bude opušteno,“ kaže autorica. „Kroz pozitivne emocionalne utjecaje u obitelji može se postići pravilan stav kod djeteta kojemu odlazak zubaru ne bi trebao predstavljati problem,“ona zaključuje.

Odgađate odlazak zubaru? Znanstvenici kažu da strah od bola može biti gori od same boli

Posjet zubaru može biti neugodan – ali moramo se suočiti s većim strahovima od straha od bušilica i vađenja zuba.

Strah od bola može biti gori od same boli, kažu znanstvenici i zbog toga bi se mnogi od nas radije brzo riješili takvih neizbježnih nelagodnih situacija nego što bi ih odgodili. Znanstvenici misle da se mi odlučujemo suočiti s bolom zato što nam stres koji proizlazi iz razmišljanja o tome onemogućava da se usredotočimo na svakodnevne aktivnosti.

Ova saznanja mogu pomoći doktorima i osiguranjima da poboljšaju rasporede za bolne tretmane i intervencije kako bi smanjili strah.

Glavni istraživač dr Giles Story s Imperial Collegea u Londonu je rekao: „Kada je ljudima ponuđena nagrada, oni je žele što brže dobiti, što bi se moglo interpretirati na način da mi ocjenjujemo naša buduća iskustva manje važnima kada donosimo odluke. To bi značilo da isto odgađamo i neugodne stvari u budućnosti.

Mi smo otkrili da to ne vrijedi za većinu ljudi. Ako ne mogu izbjeći bol, većina ljudi preferira je se što brže riješiti čak i ako to znači da će bol biti veća.“ U istraživanju, 35 sudionika su morali izabrati električne šokove povećavajućeg intenziteta. U 71 % testiranja ljudi su željeli osjetiti bol ranije, čak ako je to značilo i bolniji poticaj.

Slični rezultati su dobiveni kada su dobrovoljci morali birati između zamišljenih odlazaka zubaru koji su uključivali različite razine boli.

Izvještaj koji je objavljen u časopisu Public Library of Science Computational Biology kaže: „Jedno objašnjenje, termina ‘užasavanje’ jest da je očekivana bol neugodna više nego sama bol.“

„Studije o ljudskom mozgu priznaju postojanje užasavanja iako nije poznato ovisi li ono o tajmiranju buduće boli.“ Dr. Story je rekao: „To bi moglo biti logično ako vas očekivana bol zaustavi da radite ili uživate.“

Ova otkrića bi se također mogla primjeniti na rokove pa bi se moglo objasniti zašto pojednici odlaze na dogovorene sastanke kada im je nametnuto vremensko ograničenje.

„Otkrića također kažu da rokovi ili druge neizbježne stvari na vas mogu utjecati tako da ih se vi što prije poželite riješiti iako oni možda predstavljaju nešto čega se užasavate.“ rekao je dr. Story.

Izvor: DailyMail, FECYT

Related Posts

Share This

Leave a Comment