Što je ništa?

nistavilo-720x405U američkom prirodoslovnom muzeju okupili su se fizičari i filozofi kako bi raspravljali o konceptu ničega. Jednostavna ideja ničega koju mogu razumjeti i mala djeca pokazala se kao iznenađujuće težak izazov za znanstvenike koji su pokušali dati jednostavnu i jasnu definiciju. Tim više što neki od njih zastupaju mišljenje da takvo nešto poput “ništa”, u stvarnosti ne postoji.

Što je ništa? Prazan prostor? Znanstvenici su se našli pred velikim poteškoćama pokušavajući objasniti koncept ničega.

Što je ništa? Prazan prostor? Znanstvenici su se našli pred velikim poteškoćama pokušavajući objasniti koncept ničega.

Kao prvo, najjednostavnije objašnjenje da je ništa prazni prostor s ničim unutar njega je vrlo brzo odbačeno kao neodgovarajuće. U našem svemiru tamni prazni prostor bez ikakvih čestica još uvijek jest nešto.

“Taj prostor još uvijek ima svoju topologiju, svoj oblik i fizički je objekt”, izjavio je filozof Jim Holt na godišnjoj memorijalnoj debati u čast Isaaca Asimova koja se ove godine bavila temom “Egzistencija ničega”. Moderator debate Neil deGrasse Tyson, direktor muzejskog planetarijuma Hayden dodaje: “Ako za nešto vrijede zakoni fizike onda to ne može biti ništa.”

Fizičar Lawrence Krauss s Državnog sveučilišta Arizona definira ništa kao nešto što ne sadrži vrijeme, prostor, čestice, površinu i što ne podliježe prirodnim zakonima. “Po meni je to najbliže dokle se može doći u definiranju pojma ničega”, kaže Krauss.

Holt se s tim ne slaže. “Da li je to stvarno ništa?”, pita se on. “Nema vremena ni prostora, ali što je sa zakonima fizike i matematike? Što je sa sviješću i svim onim što nije određeno vremenom i prostorom?”

Ostali sudionici debate iznijeli su različite ideje o tome što bi bilo ništa, poput primjerice matematičkog koncepta koji zastupa znanstveni novinar Charles Seife. On predlaže da se za početak uzme skup brojeva koji sadrži samo broj nulu i zatim tu nulu uklonimo. Dobit ćemo ono što se naziva prazni skup koji predstavlja gotovo platonsko ništa.

Fizičarka Eva Silverstein sa Sveučilišta Stanford daje teoriju ničeg baziranu na kvantnoj teoriji polja koja uključuje i kvantni sistem nedostatka dimenzionalnosti. “Temeljno stanje sustava kvantne praznine najbolji je odgovor koji mogu dati”, izjavila je.

Fizičar sa sveučilišta Tufts Alex Vilenkin zamišlja ništa kao kuglu koja se stisne do točke na kojoj stvara zatvoreni prostorno-vremenski sustav s radijusom nula.

Holt misli da ove definicije još uvijek nisu dovoljno uvjerljive u dokazivanju da ništa zapravo postoji, dok se Krauss suprotstavlja tvrdnjom da samo zato što je nešto iznimno teško pojmiti, istovremeno ne mora značiti da to ne postoji.

Teškoće u razumijevanju ničega datiraju još od davnih vremena. Stari Grci imali su takvu odbojnost prema pojmu ničega da su odbijali uvrstiti nulu u svoj brojevni sustav, čak i kada su njihovi astronomski proračuni ukazivali na to da je to neophodno.

“Ljudi zapravo ne podnose prazninu. Mi ništavilo vidimo kao nekakav poremećaj, izuzetak od pravila i nešto što u nama izaziva strah”, tvrdi Seife.

Definicija ničega je kao meta koja je stalno u pokretu i mijenja se sa svakom novom znanstvenom revolucijom koja nam kroz nove uvide uvijek iznova pokazuje da ono što smo dotad promatrali kao ništa, zapravo jest nešto. “Možda nećemo nikad uspjeti definirati što je to ništa”, zaključuje Tyson.

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/sto-je-nista/#ixzz2Q8t9r1PW

Leave a Comment