" /> Som koji lovi golubove | Znanost.ba

Som koji lovi golubove

somU jugozapadnoj Francuskoj vrlo posebna skupina riba naučila je kako hvatati, vjerovali ili ne, golubove. Ove neobične scene odvijaju se na rijeci Tarn koja prolazi kroz francuski grad Albi. Na svome vijugavom putu, rijeka prolazi i pokraj otočića na kojem se golubovi okupljaju u velikim brojevima kako bi se očistili i okupali, piše DiscoverMagazine.

Na njihovu nesreću, oko otočića patroliraju jata europskih somova, od 1 do 1,5 metra dugačke ribe, najveće na Starom kontinentu. Ovi somovi razvili su jednu uistinu nevjerojatnu sposobnost – poput krokodila prišuljaju se golubovima na rubu rijeke te ih snažnim zahvatom čeljusti privuku u vodu. U ovom procesu na nekoliko se kratkih sekundi nađu nasukani na površini, no spretnim kretnjama snažnih peraja za trenutak se ponovno nađu u vodi. S plijenom u ustima.

Istini za volju, morski “predatori” koje love na kopnu postoje i na drugim krajevima svijeta. Poznati su tako dupini iz Južne Karoline koji organiziranim naporima malene ribe nasukavaju na obalu i zatim se njima goste. Postoje i argentinski kitovi ubojice koji se hotimice zalijeću na obalu kako bi se počastili kakvim usnulim morskim lavom. Taktika somova iz Tarna zapravo je toliko slična strategijama lova gore opisanih životinja da ih Julien Cucherousset sa Sveučilišta Paul Sabatier u Toulouseu naziva „slatkovodnim kitovima ubojicama“.

Nakon što je od lokalnih ribara dobio dojave o ovim neobičnim somovima, Cucherousset se zaputio u Albi i promatrao ribe s obližnjega mosta. Tijekom ljeta 2011. godine dokumentirao je čak 54 napada somova na golubove, od čega je njih 28% bilo uspješno.

Da lov somova nalikuje krokodilskom lovu, svjedoči i podatak da ribe pri lovu koriste svoje „brkove“ (dlake nalik mačjima zbog kojih su u engleskom jeziku somovi i dobili ime – catfish) kako bi detektirali pokrete golubova. Naime, Cucherousset je nakon pregledavanja opsežnog video materijala zaključio kako somovi pri lovu podižu svoje „brkove“ te love isključivo one golubove koji se kreću. Iz ovoga je zaključio kako im upravo „brkovi“ pomažu detektirati vibracije u vodi koje proizvodi golub, vibracije koje postaju signal za napad.

Chucherousset je prikupio i uzorke somova, ali i uzorke triju životinja kojima se ova riba hrani – golubova, rakova i manjih riba. Sve ove životinje imaju različite razine ugljika i dušika u njihovim tijelima i Chucherousset je iskoristio ove podatke kako bi pokazao da se svaka jedinka soma razlikuje po udjelu ovih elemenata s obzirom na vrstu plijena koja dominira u njihovoj prehrani. Također, zaključio je i kako oni somovi koji love golubove jedu značajno manje ribe od preostalih članova svoje vrste.

Već na prvi pogled je jasno kako se ovdje radi o prilično neobičnom i rijetkom ponašanju. Chucherousset još uvijek pokušava pronaći odgovor na pitanje zašto i kako su ove ribe uopće počele loviti golubove. Ostaje nejasno i imaju li kakve posebne prednosti zbog ovoga načina lova.

Europski som je vrsta koja je umjetnim putem stigla u rijeku Tarn 1983. godine i od tada je njena populacija eksplodirala. Je li moguće da su ovi uljezi riječnog ekosustava jednostavno pojeli previše ribe i sada su prisiljeni tražiti izvor hrane na drugim, ma kako neobičnim, mjestima? Objašnjava li ovo i činjenicu da golubove uglavnom love najmanje jedinke vrste, one koje nisu dovoljno sposobne da se natječu za sve oskudniju ribu s ostalim pripadnicima vrste? Ili se jednostavno radi o tome da kod manjih jedinki postoji i manja mogućnost da se nepovratno nasuču na obali, odnosno da im je potrebno manje energije da se snažnim pokretima peraja izmigolje natrag u vodu? U konačnici, glavno pitanje je zašto je riba u ustima dovoljno velik izazov za somove da riskiraju lov na kopnu, lov koji bi ih vrlo lako mogao stajati života?

Na ova pitanja znanost tek treba pronaći odgovor.

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/som-koji-lovi-somgolubove/#ixzz2FUvQBsyR

Leave a Comment