Znanstvenici kažu duhovnost je u skladu sa znanstvenim otkrićima, dok religija nije

Prema novom istraživanju sa sveučilišta Rice, više od 20 posto znanstvenika ateista je duhovne naravi. Iako javnost priženjuje duhovnost i religiju, istraživanje je otkrilo da je duhovnost drukčiji pojam – onaj koja se srodnije usklađuje sa znanstvenim otkrićima- za “duhovne ateiste” znanstvenike. Istraživanje će biti objavljeno u lipanjskom izdanju magazina Sociologija Religije.


Kroz temeljite intervjue sa 275 prirodnih i društvenih znanstvenika sa elitnih sveučilišta, istraživači sa Ricea otkrili su da je 72 znanstvenika reklo da imaju duhovnost koja je u skladu sa znanosti, iako nisu formalno religiozni.

“Naši rezultati pokazuju da znanstvenici gledaju na religiju i duhovnost kao na kvalitativno različite vrste tumačenja.” rekla je Elaine Howard Ecklund, docentica sociologije na sveučilištu Rice i glavni autor istraživanja. “Ti duhovni znanstvenici ateisti traže srž osjećaja istine kroz duhovnost – onu koja je generirana i u skladu sa poslom koji oni rade kao znanstvenici.”

Na primjer, ti znanstvenici vide i znanost i duhovnost kao “kreiranje značenja bez vjere” te kao individualno traganje za značenjem koje nikad ne može biti definitivno. Prema istraživanju, oni smatraju da se duhovnost podudara sa znanosti, a razlikuje od religije, zbog tog traganja; gdje je duhovnost otvorena za znanstveno putovanje, a religija zahtjeva vjerovanje u apsolutni “nedostatak empirijskih dokaza”.

“Duhovnosti ima čak i kod najnecrkvenijih znanstvenika.” rekla je Ecklund. “Duhovnost ispunjava misao i ateista i vjernika. Nema ili/ili. To dovodi u pitanje mišljenje da su znanstvenici i ostale skupine za koje tipično smatramo da su necrkvene, lišene tih velikih “Zašto sam ja ovdje?” pitanja. I oni imaju ta osnovna ljudska pitanja i želju za pronalaženjem značenja.”

Ecklund je sprovela istraživanje sa Elizabeth Long, profesoricom i predsjednicom odjeljenja za sociologiju na sveučilištu Rice. Njihovom analizom 275 intervjua, otkrile su da su riječi koje su znanstvenici najviše koristili za opisivanje religije bile “organizirana, zadružna, ujedinjena i kolektivna”. Riječi kojima su opisali duhovnost bile su “individualna, osobna i osobno stvorena”. Svi ispitanici koju su koristili kolektivne ili individualne termine pripisali su kolektivne termine religiji, a individualne termine duhovnosti.

“Dok podaci pokazuju da je duhovnost uglavnom individualno traženje za akademske znanstvenike, nije individualistički u klasičnom smislu da ih čini usredotočenije na same sebe.” rekla je Ecklund. “U njihovom smislu stvari, to da su produhovljeni motivira ih da omogućuju pomoć drugima, te preusmjerava načine kako razmišljaju i rade posao kao znanstvenici.”

Ecklund i Long su primijetile da duhovni znanstvenici vide granice između sebe i svojih neduhovnih kolega jer im je njihova duhovnost olakšala angažman sa svijetom koji ih okružuje. Takav angažman je, prema duhovnim znanstvenicima, izazvao drukčiji pristup prema istraživanju i predavanju: Dok se može desiti da se neduhovne kolege usredotoče na njihovo vlastito istraživanje po cijenu interakcije studenata, osjećaj duhovnosti duhovnih znanstvenika osigurava nepromjenjive razloge da će se pobrinuti pomoći studentima koji se teško muče da uspiju.

Izvor: Rice University

Related Posts

Tags

Share This

Comments Closed