Izumrle civilizacije

Kroz tisuće godina povijesti svijeta, uzrok nestanka civilizacija svodio se na polagano propadanje ili uništenje prirodnom katastrofom.

Ipak, nestanak od njih i dalje je nerazjašnjen, a donosimo vam kratku listu deset najzanimljivijih.

OLMECI

Kao jedna od prvih srednjoameričkih civilizacija, Olmeci su nastanjivali tropske nizine južnog dijela središnjeg Meksika. Prvi znaci Olmeka potiču iz 1400. g. prije Krista , a nalaze se u gradu San Lorenzo, glavnom olmečkom naselju uz druga dva centra, Tenochtitlan i Portero Nuevo. Olmeci su bili vrhunski graditelji, a na svim važnijim nalazištima se mogu pronaći prostori za svetkovine, ostaci kuća, piramide i spomenici od kamena koji uključuju i kolosalnu glavu po kojoj su i najpoznatiji. Olmečka civilizacija se uglavnom oslanjala na unutarnju trgovinu, kao i na trgovinu s ostalim srednjoameričkim društvima. Kako su jedna od najranijih i najrazvijenijih srednjoameričkih kultura, smatraju se maternjom kulturom većine ostalih kultura te regije.

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Oko 400. g. prije Krista, istočna polovica olmečke zemlje je naglo ostala bez stanovništva, vjerojatno zbog promjena u okolišu. Možda su se preselili zbog vulkanske aktivnosti, a postoji i teorija da je na njih izvršen napad, ali nitko ne zna tko bi mogli biti napadači.

NABATEJCI

Nabatejci su bili semitska kultura koja je nastanjivala dijelove Jordana, Kanaana i Arabije od 6. stoljeća prije Krista. Najpoznatiji su kao graditelji grada Petra, koji je služio kao njihova prijestolnica. Petra je impresivan grad isklesan u stijeni, a najljepši dio je Khazneh, ili Riznica, ogromna zgrada inspirirana grčkom arhitekturom. Nabatejci su ostvarili bogatstvo time što su bili važna stanica u složenoj trgovačkoj mreži u kojoj se trgovalo slonovačom, svilom, začinima, metalima, draguljima i ljekovitim sredstvima. Zbog dosega trgovačkih puteva, najviše utjecaja na nabatejsku kulturu su imali Grčka, Rim, Arabija i Asirija. Za razliku od drugih društava tog vremena, Nabatejci nisu prakticirali ropstvo, a svaki član društva je sudjelovao u radnim zadacima.

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Tijekom 4. stoljeća, Nabatejci su napustili Petru, a nitko točno ne zna zašto. Arheološki nalazi dokazuju da je njihov egzodus bio polagan i organiziran, što se pokazuje kako nisu bili protjerani. Najlogičnije objašnjenje njihovog odlaska iz Petre je pomicanje trgovačkih puteva prema sjeveru, što je dovelo do nemogućnosti održavanja nabatejske civilizacije u Petri, te je taj grad napušten.

AKSUMSKO CARSTVO

Aksumsko Carstvo je nastalo u prvom stoljeću u današnjoj Etiopiji, i vjeruje se da je u njemu živjela Kraljica od Sabe. Aksum je bio veliko trgovačko središte za izvoz slonovače, poljoprivrednih proizvoda i zlata preko Crvenog mora do Rimskog Carstva, a istočno prema Indiji. Zbog svega ovoga, Aksum je bio vrlo bogato društvo i jedna od prvih afričkih kultura koje su pravile svoje novce, što je u tim vremenima bio znak od velike važnosti. Najprepoznatljiviji spomenici Aksuma su stele, veliki obelisci koji označavaju grobno mjesto kraljeva i vlastele. Rani Aksumiti su štovali nekoliko božanstava, ali njihov glavni bog je bio Astar. Kralj Ezana II. se, 324. godine, obratio na kršćanstvo, te je Aksum postao izrazito kršćanska kultura, a tu je navodno bio smješten i Kovčeg Saveza.

ŠTO SE DOGODILO S NJIMA?

Prema lokalnoj legendi, židovska kraljica Gudit je porazila aksumsko carstvo i spalila sve crkve i literaturu. Drugi smatraju kako je poganska kraljica Bani al-Hamwiyah dovela Aksumite do propadanja. Ostale teorije uključuju klimatske promjene, pad trgovine ili prekomjerno iskorištavanje zemlje koje dovodi do gladi.

MIKENCI

Nastali iz minojske civilizacije, Mikenci su postojali oko 1600 g. prije Krista u južnoj Grčkoj. Mikenska civilizacija se prostirala na dva otoka i na južnom kopnenom dijelu, gdje su izgradili i osvojili mnoge gradove kao što su Mikena, Tirint, Pilos, Atena, Teba, Orhomen i Knosos. Mnogi grčki mitovi su inspirirani Mikenom i uključuju kralja Agamemnona koji je vodio grčke snage tijekom Trojanskog rata. Mikenci su bili dominantna pomorska sila koja je koristila mornaricu za trgovinu, kao i za vojne pohode. Zbog nedostatka prirodnih bogatstava, Mikenci su uvozili sirovine, te ih obrađivali, zbog čega su postali poznati kao vrsni obrtnici poznati širom Egejskog mora.

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Jedna od teorija nestanka govori o nemirima između seljačke i vladajuće klase. Druge teorije govore o poremećajima u trgovačkoj mreži ili prirodnim nepogodama poput potresa. Najpopularnija teorija govori kako ih je napala civilizacija sa sjevera, primjerice Dorani koji su se naselili u tim krajevima nakon pada Mikenaca, ili Morski narodi koji su u to vrijeme migrirali s Balkana na Srednji istok.

KMERSKO CARSTVO

Kmersko Carstvo je nastalo u današnjoj Kambodži oko 9. stoljeća i postalo je jedno od najmoćnijih država u jugoistočnoj Aziji. Carstvo je najpoznatije po izgradnji grada Angkor. Kmeri su bili nevjerojatno moćna i bogata kultura koja je bila otvorena vjerama poput hinduizma, Mahajana budizma i Teravada budizma. To su bile i službene religije Carstva. Njihova snaga je uključivala i vojne snage pošto su vodili mnoge ratove protiv susjednih naroda.

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Pad Kmerskog Carstva se može pripisati bilo kojoj kombinaciji nekoliko čimbenika. Teorija govore o vjerskim problemima koji dovode do manje proizvodnje hrane, a druga govori o odličnom cestovnom sustavu koji je služio lakšem transportu robe i ljudstva kroz Carstvo, ali koji je olakšao i neprijateljskim narodima da dođu direktno do Angkora.

CUCUTENI – TRIPOLJSKA KULTURA

U Rumunjskoj ih nazivaju Cucutenima, u Ukrajini Tripilcima, a u Rusiji Tripoljcima: kasno neolitska kultura koja je dosegla vrhunac između 5500. i 2750 prije Krista. U svom zenitu Cucuteni su izgradili najveća neolitska naselja u Europi, od kojih su neka imala i 15 000 stanovnika. Jedan od najvećih misterija ove kulture je taj što su svakih 60 do 80 godina spalili cijelo selo i izgradili novo iznad starog. Ovo društvo je bilo matrijarhalno; žene su bile glave domaćinstva i radile su poljoprivredne poslove i grnčariju, tekstil i odjeću. Muškarci su bili lovci, izrađivali su alate i bili su zaduženi za domaće životinju. U fokusu religije je bila božica Velika Majka koja je bila simbol majčinstva i plodnosti. Također su štovali bika (snaga, plodnost i nebo) i zmiju (vječnost i vječni pokret).

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Jedna od glavnih teorija o kraju Tripoljske kulture je pretpostavka kako su je pokorili ratoborni Kurgani. Međutim, posljednja arheološka otkrića govore o dramatičnoj promjeni klime koja je dovela do jedne od najgorih suša u europskoj povijesti što rezultira uništenjem kulture kojoj je poljoprivreda bila oslonac.

KLOVIS

Kultura Klovis pripada pretpovijesnim stanovnicima Amerike. Ova kultura je postojala u 10 000. g. prije Krista. Bila je smještena u južnim i središnjim ravnicama Sjeverne Amerike. Arheološki je prepoznata prema obrađenom kremenu koji se nalazio na vrhu koplja. Koplja su koristili kako bi lovili velike životinje poput mamuta i bizona, kao i manje poput zečeva. Pripadnici kulture Klovis su prvi ljudi Novog svijeta i često se smatraju precima svih sjevernoameričkih i južnoameričkih domorodačkih kultura. Smatra se kako su prešli Beringov prolaz između Sibira i Aljaske tijekom ledenog doba i onda krenuli južno tražeći topliju klimu.

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Postoji nekoliko teorija o nestanku kulture Klovis. Prva govori o smanjenju faune, kao i o smanjenju mobilnosti njihove kulture što dovodi do stvaranja novih skupina, poput kulture Folsom. Postoji teorija koja govori kako su mamuti i druge vrste istrijebljene zbog prekomjernog lova, što je ostavilo ovu civilizaciju bez izvora hrane. Najzanimljiva teorija govori o asteroidu koji je udario u Zemlju na području Velikih jezera i značajno utjecao na kulturu Klovis.

MINOJCI

Nazvani prema legendarnom kralju Minosu, Minojci su nastanjivali Kretu između 3000. i 1000. prije Krista. U grčkoj mitologiji, u toj zemlji su živjeli kretanski bik i njegov sin Minotaur, mitski polučovjek polubik koji je obitavao u labirintu gdje bi ubio svakoga tko uđe. U stvarnosti, Minojci su bili prva poznatija civilizacija u Europi. Sve što je ostalo od ove kulture su palače i nalazi koji su u njima pronađeni. Minojska civilizacija je imala uređenu društvenu organizaciju, umjetnost i trgovinu. Rani Minojci su govorili jezikom koji se danas naziva Linear A, koji je u kasnijim razdobljima zamijenjen jezikom Linear B. Ne postoji nijedan dokaz vojne prisutnosti u minojskim palačama i izgleda kako je njihova moć počivala isključivo na trgovini. Nakon pada Minojaca, njihovu kulturu su naslijedili Mikenci.

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Najpopularnija teza o njihovom nestanku govori kako su Minojci izbrisani vulkanskom erupcijom na Santoriniju, iako postoje dokazi kako su preživjeli. Erupcija je, međutim, uništila sav biljni svijet što je dovelo do izgladnjivanja, a i njihovi brodovi su oštećeni što je dovelo do ekonomskog pada. Također se vjeruje kako ih je pokorio drugi narod, vjerojatno Mikenci.

ANASAZI

Anasazi su domorodačka američka kultura koja je nastala na graničnom području američkih saveznih država Novi Meksiko, Arizona, Colorado i Utah oko 1200. g. prije Krista. Rani Anasazi su bili lovci i skupljači plodova koji su živjeli u plitkim zemunicama. Kasnije su razvili poljoprivredu i počeli su uzgajati grah, kukuruz i tikvice. Među arheološkim nalazima su pronađeni grnčarija, košare, sandale, ogrtači od zečjeg krzna, brusna kamenja i lukovi i strijele. U razdobljima Pueblo II i Pueblo III, Anasazi su izdubili gradove u stijenama poput onih u Mesa Verde i Bandelieru ili su ih izgradili od kamena i blata kao u kanjonu Chaco. Ovi gradovi su bili domaćinom mnogih kulturnih i narodnih događaja i povezani su putevima dugim stotinama kilometara.

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Oko 1300. g. Anasazi su napustili svoje kuće u stijenama i raspršili se. Mnogi znanstvenici smatraju kako je došlo do manjka hrane zbog naglog porasta stanovništva, loših poljoprivrednih metoda i suše. Zbog nedostatka hrane, Anasazi su se pomakli prema Rio Grandeu, te mnogi današnji Pueblo Indijanci smatraju kako su oni potomci Anasaza. Neke teorije govore kako samo nedostatak hrane nije mogao dovesti do pada cijele kulture, te kako su vjerojatno u pitanju bili i vojni konflikti.

CIVILIZACIJA DOLINE INDA

Civilizacija koja se prostirala na području današnjeg Pakistana i zapadne Indije između 3300. i 1300. g. prije Krista se naziva civilizacijom doline Inda ili civilizacija Harapan. Iako je bila jedna od najvećih drevnih civilizacija, nije mnogo poznato o civilizaciji Harapan, najviše iz razloga što njihov jezik nikad nije dešifriran. Zna se kako su podigli preko stotinu gradova i sela uključujući i gradove Harappa i Mohenjo Daro. Oba grada su građena planski, a imali su i složen sustav instalacija za vodu. Dokazi govore kako je Harappan imao ujedinjenu vladu i kako nisu postojale društvene klase. Pored toga, ne postoje dokazi o vojsci, te se može tvrditi kako su živjeli u miru. Bili su vješti astronomi, a bili su i stručni u poljoprivredi, uzgajanju žita, mahunarki, lubenica i pamuka. Prva su civilizacija koja je proizvodila pamuka za odjevne predmete. Pripotimili su nekoliko životinjskih vrsta uključujući krave i slonove.

ŠTO SE S NJIMA DOGODILO?

Postoji nekoliko teorija o tome što se dogodilo civilizacija iz doline Inda. Neki vjeruju kako je došlo do pada civilizacije zbog promjena u okolišu, poput smanjenja protoka vode u sustavu rijeke Ghaggar Hakra, ili do smanjenja temperatura na Srednjem istoku. Jedna od teorija govori i kako su ih pokorili Arijanci.

Autor: Vladimir Petković

 

Related Posts

Tags

Share This

Comments Closed