Slijepi pacijent čita riječi stimulirane izravno na mrežnicu

Brailleovo pismo je namijenjeno slabovidnim ili slijepim osobama, koje je 1821. godine osmislio Louis Braille. Svako slovo Brailleovog pisma sastoji se od šest točaka organiziranih u dva stupca po tri točke (koje su udubljene ili ispupčene). Svakom slovu abecede odgovara određena kombinacija tih reljefnih točaka.

Vraćanje vida slijepim osobama jedno je od epskih obećanja tehnologije, poput npr. letećih automobila. Ipak, umjetni vid sve je bliže stvarnosti zahvaljujući projektu Argus.

Neuroproteza uz pomoć implantanta projicira Brailleovo pismo

Istraživači su po prvi puta uspjeli poslati obrasce Brailleovog pisma direktno u mrežnicu slijepog pacijenta omogućujući mu da čita riječi od četiri slova točno i brzo uz pomoć očne neuroproteze. Uređaj nazvan Argus II ugrađen je u više od 50 pacijenata od kojih većina sada vidi boje, pokrete i predmete. Uređaj koristi malu kameru smještenu na naočalama, prijenosni procesor koji prevodi signal iz kamere u električni podražaj i mikročip s elektrodama ugrađenim direktno na mrežnicu. Istraživanje su proveli znanstvenici tvrtke Second Sight, a objavljeno je u časopisu Frontiers in Neuroprosthetics.

„U ovom kliničkom ispitivanju s jednom slijepom osobom smo zaobišli kameru koja je uobičajeni ulaz za implantat te direktno stimulirali mrežnicu. Umjesto da osjeća Brailleovo pismo vršcima prstiju, pacijent je vidio obrasce koje smo projicirali i zatim čitao pojedinačna slova u manje od sekunde, s točnošću od 89%.“ objašnjava glavni autor Thomas Lauritzen.

Slično konceptu ugradnje umjetnih pužnica, vizualni implantati koriste mrežu od 60 elektroda (Argus I imao ih je svega 16) ugrađenih na mrežnicu koje stimuliraju obrasce direktno na živčane stanice. Za ovo istraživanje znanstvenici su koristili kompjuter da stimulira 6 takvih točaka na mreži da bi projicirali Brailleovo pismo. Proveden je niz istraživanja s pojedinačnim slovima, kao i s riječima od dva do četiri slova. Pacijentu je svako slovo pokazano pola sekunde i imao je do 80% točnosti za kratke riječi.

„Samo uz pomoć stimulacije elektroda pacijent je prepoznao Brailleovo pismo, što pokazuje da pacijent može dobro razlučiti prostor, jer je lako mogao razlikovati signale na različitim, pojedinim elektrodama.“ kaže Lauritzen.

„Ovo istraživanje je dokaz koncepta koji ukazuje na važnost kliničkih ispitivanja koja uključuju nove neuroproteze za poboljšanje tehnologije i inovativnih prilagodljivih rješenja.“ tvrdi Silvestro Micera iz EPFL Neuroprostetičkog centra.

Kod genetske bolesti retinitis pigmentosa, osobe prvo imaju nepravilnu adaptaciju na tamu ili niktalopiju (dnevno sljepilo), slijedi smanjenje perifernog vidnog polja (poznato kao tunelski vid) i, ponekad, gubitak centralnog vidnog polja kasno u tijeku bolesti. Argus II vraća im ograničenu sposobnost čitanja velikih slova i kratkih riječi, kada se koristi s kamerom. Mogao bi se nadograditi tako da omogući alternativnu i potencijalno bržu metodu čitanja teksta s dodatkom softvera koji prepoznaje slova. Mogućnost obrade slike putem softvera prije slanja signala implantatima na mrežnici jedinstvenih je prednost uređaja Argus II.

U pripremi je i Argus III, a cilj je napraviti protezu s više od 1000 elektroda, što bi omogućilo prepoznavanje lica. Za osobe koje su godinama živjele u mraku, ovo je poput dobitka na lotu.

 

Izvor: Frontiers, znano.st

Leave a Comment