Pshihologija iza restoranskih menija – trikovi zbog kojih naručujemo više

svatovski_meniOd usklađivanja pozadinske glazbe s vinom, do stranih imena koja zvuče autentično- ugostitelji imaju mnoge trikove kojima nas potiču da naručujemo skupe obroke.

Znamo kako nije uvijek jednostavno pregledavati restoranski meni, pogotovo kada smo gladni kao vuk, smušeni aperitivom ili izmjenjujemo nježnosti s partnerom. Oči nam skaču od specijaliteta dana, glavnih jela i priloga, pokušavamo se odlučiti između nečeg zdravog ili posebno ukusnog, ili ćemo možda birati ono što je jeftinije…

Zašto je takva odluka ponekad tako teška? Nova istraživanja sa Sveučilišta Bournemouth pokazuju kako većina menija sadrže mnogo više jela od broja izbora koje bi ljudi htjeli imati. A kada se radi o izboru hrane i pića, utjecajni je psihofizičar Howard Moskowitz naglasio: ”Um ne zna što jezik želi.” Također, Malcolm Gladwell, nakon svog rada za Nescafé kaže: “Pitamo li ljude kakvu kavu žele, većina će ih reći tamnu, bogatu i punu prženu kavu, ali to zaista voli samo oko 25% njih. Većina ipak preferira onu slabijeg i mliječnog okusa.” Takve su odluke u biti zamagljene aspiracijama, utjecajem okoline i marketinškim porukama.

Teret izbora

Možda dio privlačnosti u gotovim menijima i degustacijama leži upravo u smanjenju odgovornosti. Možda je to i razlog popularnosti „tapas“ pladnjeva, naime u tom slučaju oslobođeni smo pritiska donošenja konačne odluke o obroku. Postavlja se pitanje koliko je izbora idealno? Na Sveučilištu Bournemouth, novom studijom pokušavaju odgovoriti upravo na to pitanje. „Želimo utvrditi koji je idealan broj priloga, glavnih jela i pudinga na meniju“, kaže profesor John Edwards. Nalazi istraživanja pokazuju kako zaista postoji optimalan broj sadržaja ponuđenih na meniju, i to kroz različite generacije i bez obzira na spol. Ako je ponuđenog premalo, osjećamo kako nemamo dovoljno izbora ali ako je ponuđeno više od optimalnog broja, to je pak zbunjujuće. Zanimljivo je kako u restoranima brze prehrane osobe žele birati između šest različitih obroka unutar svake kategorije – priloga, vegetarijanskih jela, odrezaka i burgera, deserata… No, u skupljim restoranima žele birati između sedam priloga i deserata te deset glavnih jela.

Dizajn menija i imena jela

Profesor Brian Wansink, autor knjige „Slim by Design: Mindless Eating Solutions to Every Day Life“, opsežno je istraživao psihologiju menija te zaključio: Ono što nam prvo uhvati pogled ima veliku prednost nad svime što uočimo kasnije.“ Uglavnom pregledavamo ponuđeno u formi slova Z, ali sve uokvireno, ili smješteno pored slike, zadebljano ili druge boje također nam odvlači pogled.

Istraživanja su također pokazala kako ime jela utječe na njegovu privlačnost. Damo li jelu neku etničku oznaku, primjerice talijansko ime, ono će izgledati više autentično. A dodamo li mu i opis koji budi sjećanja, izgled i okus jela opet će biti privlačniji. „Uzrok tome je što ime i oznaka jela upućuju na neku osobinu jela, i tako obraćaju našu pažnju na njegove arome i teksturu“, naglašava Charles Spence, eksperimentalni psiholog s Oxforda.

Još jedan trik na cjeniku je stavljanje proizvoda koji donose najveći profit i koje ugostitelji žele prodati u što većoj količini pokraj proizvoda koji su ekstremno skupi – oni time izgledaju jeftinije i poželjnije.

Konzumenti u restoranima nisu također svjesni kako klasična glazba u pozadini potiče kupnju skupih vina i općenito vodi do više potrošnje, kao što francuska i njemačka pozadinska glazba dovodi do veće prodaje njemačkih i francuskih vina. Uz to, polagana glazba i miris lavande potiču ljude da ostanu duže u restoranima dok pop glazba potiče konzumaciju laganih pića.

Istraživanjima poput ovih – kako društveni, kognitivni i emocionalni faktori utječu na ponašanje konzumenata, bavi se bihevioralna ekonomija. Ona praktično primjenjuje spoznaje iz psihologije. Većina ovih trikova uspješna je zbog ograničene racionalnosti kojom većina osoba automatski donosi odluke, no osvijeste li si potrošači ovakve tehnike, moći će donositi odluke koje su u skladu s njihovim stvarnim željama te u vlastitom najboljem interesu. Baš kako to čine i ugostitelji…

Izvor: The Guardian

Leave a Comment