" /> Proradila je najveća solarna elektrana | Znanost.ba

Proradila je najveća solarna elektrana

Nezamislivo je velika i moćna, a nijedno drugo energetsko postrojenje ne izgleda ni približno slično. Prostire se preko terena koje je površinom jednako kao 210 nogometnih igrališta, a preko ograde nije moguće vidjeti ništa drugo osim beskrajnih jezivih linija zakrivljenih zrcala. Simultano se u tišini okreću i prate sunčevu putanju kako bi ‘zarobili’ što više energije.

Prije nešto manje od mjesec dana, na pustoj andaluzijskoj visoravni zasjao je jedan impresivan primjer onoga što obnovljivi izvori energije mogu ponuditi. Posljednji od 600 tisuća zakrivljenih zrcala je spojen i Andalsol, najveća svjetska solarna elektrana mogla je početi s radom.

Nezamislivo je velika i moćna, a nijedno drugo energetsko postrojenje ne izgleda ni približno slično. Prostire se preko terena koje je površinom jednako kao 210 nogometnih igrališta, a preko ograde nije moguće vidjeti ništa drugo osim beskrajnih jezivih linija zakrivljenih zrcala. Simultano se u tišini okreću i prate sunčevu putanju kako bi ‘zarobili’ što više energije, piše Independent.

Elektrana usred ‘ničega’

Konzorcij od četiri njemačke tvrtke je izabrao pustu lokaciju na španjolskoj visoravni Guadix, kojih pedesetak kilometara od Granade na kojem je izgradio 350 milijardi eura vrijedno postrojenje Andasol. Osim što je pusta, visoravan se pokazala kao pogodna zbog svoje nadmorske visine od 1,100 metara, što znači da je zrak čišći i manje turbulentan nego na nižim visinama. Upravo zbog toga moguće je skupiti više solarne energije nego na cijelom Arapskom poluotoku.

Od ostalih pogodnosti tu su podzemni izvori koji opskrbljuju turbine vodom, te oko dvije tisuće sunčanih sati godišnje. Nije izostala ni podrška lokalnih državnih tijela, ali ipak nije sve bez problema. Direktor Anadola, Rainer Kistner se boji da bi uskoro u Španjolskoj moglo doći do smanjivanja državnih subvencija za alternativne izvore energije, baš kao što se nedavno dogodilo i u Velikoj Britaniji, gdje su smanjene za polovicu sredstava. To bi predstavljao udar na financijsku žilu kucavicu za sve projekte takve vrste.

– Znamo da će u budućnosti tarife dramatično padati, govori Kistner. Ali to se ne smije odnositi na postojeća postrojenja, jer vlada mora investitorima dati određene garancije. Ne može u jednom trenutku reći da će platiti određenu cijenu, a već u idućem se samo ispričati i ponuditi samo pola od toga.

Investicije u obnovljive izvore energije pod velikim upitnikom

Međutim, nije samo solarna energija na udaru u Španjolskoj i Britaniji, nego u cijelome svijetu. Revizori iz tvrtke Ernst & Young tvrde da, ukoliko se dužnička kriza u eurozoni pogorša, u financijama namijenjenima za financiranje sličnih projekata mogla bi se pojaviti rupa od 45 milijardi dolara na svjetskoj razini do 2015. godine. Čak i ako se poticaji vlada ne smanje, što nije realno za očekivati, za manje od četiri godine u deset najvećih ekonomija u svijetu pojaviti će se manjak od 22,5 milijardi dolara za investicije u obnovljive izvore energije. Procjenjuje se da će od toga biti oko 5 milijardi dolara u Britaniji, a 6 milijardi dolara u Španjolskoj.

Analitičari tvrde da će se ekonomska neizvjesnost negativno odraziti na obnovljive izvore energije, gledano dugoročno. Zemlje smanjuju smanjuju subvencije da se lakše mogu nositi s deficitom, ali takvi potezi, iako opravdani, izazvati će dugoročne implikacije. Direktor Andasola Kistner tvrdi da su subvencije za obnovljivu energiju bile predmet političke rasprave o smanjenju duga Španjolske, ali dodaje da veliki proizvođači električne energije pokušavaju okriviti tvrtke koje se bave obnovljivim izvorima kao razlog za porast cijena energije. Objašnjava da je španjolska vlada blizu bankrota, a još uvijek se primjenjuju zakoni iz vremena kada je stanje bilo sasvim u redu. Preveliki rizici jednostavno guše ulazak novih tehnologija na tržište proizvođača električne energije.

U međuvremenu, stvarna žrtva kao i uvijek ispada okoliš. Proizvodnja električne energije iz Andasola sprječava oko 500 tisuća tona emisije CO2 u atmosferu godišnje, a unatoč tome što neki tvrde da su proizvodni kapaciteti skromni, njenih 150 megavati je ipak dovoljno za grad od pola milijuna stanovnika. Veći proizvodni kapaciteti se mogu zahvaliti zakrivljenim zrcalima koji se koriste umjesto fotonaponskih ćelija. Za razliku od njih, zrcala ne proizvode izravno električnu energiju, nego apsorbiraju toplinu koja se zatim provodi i čuva u 30 tisuća tona soli, a dovoljna je za okretanje parnih turbina koje proizvode električnu i do osam sati nakon zalaska Sunca.

Unatoč smanjivanjima u investicijama namijenjenima za alternativne izvore energije, kompanije još uvijek traže mjesta za slične projekte. Takav je i Desertec Industrial Initiative koja je nedavno objavila planove za projekt solarne elektrane u Sahari. Izgradnja 400 milijardi eura vrijednog pogona bi trebala početi 2015. godine u regiji Ouarzazzette u Maroku. Iz njega bi se do 2050. godine moglo proizvoditi energije dovoljno za oko 15 posto potreba na prostoru Europe. Lokacija budućeg postrojenja osigurava da kolektori u samo šest sati na sunčevom svjetlu dobiju energije više nego cijeli svijet u godinu dana.

http://youtu.be/EFd4f9WWg5U

Leave a Comment