Pronađeni kostur dokaz križanja neandertalca i modernog čovjeka

covjek-neandertalacOstaci kostiju nedavno pronađeni na sjeveru Italije smatraju se da pripadaju mješancu, hibridu između čovjeka i neandertalca koji je živio prije 30 000 – 40 000 godina, objavljuje časopis PLoS ONE (engl. Public Library of Science One).

Ako daljnja analiza potvrdi ovu teoriju, ostaci će pripadati prvom dosad poznatom hibridu čovjeka i neandertalca, što će potvrditi pretpostavke da je dolazilo do razmnožavanja između ove dvije vrste. Prijašnja genetska istraživanja utvrdila su da DNK ljudi porijeklom iz Europe i Azije sadrži oko 1 – 4% neandertalskih gena.

Ovo se istraživanje fokusira na pronađenu kost čeljusti, koja je iskopana iz jame u mjestu Riparo di Mezzena u regiji Italije pod imenom Monti Lessini. U to su vrijeme i neandertalci i moderni ljudi nastanjivali Europu.

„S obzirom na morfologiju donje čeljusti, lice ‘Hibrida iz Mezzene’ bilo je mješavina između neandertalca i modernog čovjeka. Neandertalci su imali prilično spuštenu donju čeljust, skoro bez brade, dok moderni ljudi imaju čeljust s izraženom bradom“, rekla je koautorica istraživanja, antropologinja Silvana Condemi, za Discovery News.

Condemi je voditeljica istraživačkog odjela pri Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja – CNRS-u (franc. Centre national de la recherche scientifique) na Sveučilištu Ai – Marseille. Zajedno s kolegama istražila je ostatke i podvrgla ih ispitivanjima poput DNK analize i 3D oslikavanja. Zatim su usporedili rezultate s rezultatima istih značajki Homo sapiensa.

Genetska analiza pokazuje da je mitohondrijska DNK ‘Hibrida iz Mezzene’ neandertalska. Budući da se DNK prenosi s majke na dijete, istraživači su zaključili da se u ovom slučaju radilo o „ženskoj jedinki neandertalca koju je oplodio muškarac Homo sapiensa“.

U vrijeme kada su moderni ljudi došli na područje Europe nastanjivali su je neandertalci i osnovali vlastitu kulturu, musterijen, koja je potrajala oko 200 000 godina. Brojni pronađeni kremeni alati, poput sjekira i vršaka koplja, povezuju se s musterijen kulturom. Ti se predmeti najčešće nalaze na mjestima poput jame u Riparo di Mezzeni i u pećinama diljem Europe.

Istraživači su pronašli dokaze da, iako je vjerojatno postojala hibridizacija između dviju ljudskih vrsta, neandertalci su zadržali svoju kulturnu tradiciju. Ovo je interesantno otkriće, jer nam govori da se te dvije populacije nisu samo susrele, sparile i postale jedna zajednica. Condemi i kolege su istaknuli da ova čeljusna kost podržava teoriju sporog procesa zamjene neandertalaca s nadirućim populacijama modernog čovjeka, te da nam daje dokaz o održavanju kulturnog identiteta neandertalaca.

Prijašnja nalazišta fosila ukazuju na to da su moderni ljudi živjeli u pećinama na sjeveru Italije najranije prije 45 000 godina. Moderni su ljudi i neandertalci prema tome koegzistirali u istoj regiji tisućama godina, no novi priljev modernih ljudi nije bio dobrodošao iz perspektive populacije neandertalaca, i to s dobrim razlogom. Istraživački tim ukazuje na to da postoji mogućnost da su moderni ljudi silovali neandertalske žene, što podsjeća na suvremene slučajeve ‘etničkog čišćenja’.

Ian Tattersall je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka što se tiče podataka o neandertalskim i ljudskim fosilima. On je paleoantropolog i kustos emeritus Prirodoslovnog muzeja u SAD – u. Tattersall je rekao za Discovery News da je ovo istraživanje i njegova hipoteza jako intrigantno i zahtjeva daljnja istraživanja.

Kultura neandertalaca i čistokrvni neandertalci su izumrli otprilike prije 30 000 – 35 000 godina.

Izvor: Discovery

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/pronadeni-kostur-dokaz-krizanja-neandertalca-i-modernog-covjeka/#ixzz2Q8vjadnw

Leave a Comment