Pohlepa je najsnažnija u onih koji imaju najviše

Obično se smatra da bogati ljudi nemaju razloga lagati, varati i krasti. Očekuje se da su oni koji nemaju egzistencijalnih briga svjesni da neki drugi teško žive. No, kako pokazuju istraživanja stvarnost je potpuno drugačija. Kako se ljudi penju na društvenoj ljestvici njihovo suosjećanje opada.

Psiholozi s Berklyja Paul Piff i Dacher Keltner već se dulje bave proučavanjem utjecaja društvenog položaja, mjerenog materijalnim bogatstvom, profesionalnim ugledom i obrazovanjem na suosjećanje s drugim ljudima. U jednoj od svojih studija su promatrali ponašanje vozača u raskrižju u vrijeme gustog prometa. Otkrili su da vozači skupih automobila češće oduzimaju prednost drugim vozačima. To jednako vrijedi za vozače oba spola iz više društvene klase.

U drugoj studiji su otkrili da vozači luksuznih automobila, također, češće ne usporavaju pred zebrom da bi propustili pješaka.

Da bi ustanovili povezanost sebičnosti i bogatstva ispitanike su zamolili da se tijekom nekoliko minuta uspoređuju s ljudima drugačijeg imovnog stanja. Nakon toga, ispitanicima je ponuđeno da iz staklenke uzmu slatkiša koliko žele. Također im je rečeno da će sve preostale bombone podijeliti djeci. Ispitanici koji su tijekom usporedbe shvatili da su oni puno boljeg imovnog stanja od drugih uzimali su za sebe značajno više slatkiša, ostavljajući manje za djecu.

U studiji objavljenoj prošle godine pokazali su kako društveni položaj utječe na osjećanje sućuti s ljudima koji pate. Manje bogati ispitanici su izražavali značajno jače suosjećanje u odnosu na one bogatije. Praćenje intenziteta rada srca ispitanika je pokazao usporavanje rada kod onih koji su suosjećajni što se zbiva kada posvećujemo pozornost osjećajima i motivaciji drugih.

Ovi rezultati potvrđuju ranija saznanja da pripadnici viših društvenih klasa slabije uočavaju emocije drugih i rjeđe obraćaju pozornost na njih.

Ipak, kako razjasniti odsustvo suosjećanja u bogatih pripadnika iz viših slojeva društva. Piff i njegovi suradnici smatraju da bogatstvo i obilje daju osjećaj slobode i neovisnosti. Bogati se ne moraju oslanjati na druge, pa se ne moraju brinuti o osjećajima drugih. Drugi razlog leži u ljudskoj pohlepi. Ljudi iz više klase smatraju da je pohlepa opravdana, korisna i moralna. Prihvaćanje takvih stavova vodi u neetična ponašanja.

U današnje vrijeme velikih razlika u materijalnim mogućnostima ljudi, poznavanje odnosa između bogatstva i suosjećanja ima važne posljedice. Oni koji drže svu vlast, političku i drugu, uglavnom dolaze iz privilegiranih slojeva društva. Slabo je vjerojatno da će najmoćniji u društvu donositi odluke koje će koristiti onima manjih mogućnosti ili siromašnima. Isto tako velika je vjerojatnost da će ih u odlukama voditi neetičnost. Ovo istraživanje pomaže nam da shvatimo zašto se Goldman Sachs i druge najmoćnije financijske korporacije ponašaju pohlepno. Iako je pohlepa univerzalna ljudska emocija, izgleda da je najsnažnija u onih koji imaju najviše.

 

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/pohlepa-je-najsnaznija-u-onih-koji-imaju-najvise/#ixzz1uAaMRdfg

 

Leave a Comment