Otkriveno postojanje vode 170 svjetlosnih godina daleko od Zemlje

(Credit: Mark A. Garlick, space-art.co.uk, University of Warwick and University of Cambridge)

(Credit: Mark A. Garlick, space-art.co.uk, University of Warwick and University of Cambridge)

Po prvi put je izvan Sunčevog sustava otkriveno postojanje vode na ostatcima stjenovite planete ili asteroida. Je li ovo dokaz postojanja nastanjivih planeta u ovom egzoplanetarnom sustavu?

Znanstvenici su otkrili postojanje ostataka stjenovite planete ili asteroida izvan Sunčevog sustava, čije je 26 posto mase činila voda. Ovo je prvo otkriće postojanja vode na nekom terestrijalnom, Zemlji sličnom tijelu u egzoplanetarnom sustavu, za razliku od plinovitih divova. Ovo tijelo je ostatak planete ili asteroida. hrpa krhotina koja kruži oko svoje zvijezde, bijelog patuljka zvanog GD 61. Otkriće je objavljeno u časopisu Science 10. listopada 2013. godine. “Ova otkrića definitivno potvrđuju potencijal postojanja nastanjivih planeta u ovom egzoplanetarnom sustavu” navodi u svojoj izjavi Jay Farihi, astronom sa Sveučilišta Cambridge, vođa istraživačkog tima.

Bijeli patuljak GD61 ima nevjerojatnu gustoću – u promjeru približno jednak Zemlji, ima masu otprilike poput Sunca, što slikovito prikazano znači da bi žličica ove zvijezde težila otprilike 5,5 tona.

Najnovija analiza krhotina koje okružuju zvijezdu upućuje na to da je GD61 nekada davno pružao mnogo više gostoljubivo okruženje. Naime, analizirajući podatke iz svemirskog teleskopa Hubble britanski i njemački astronomi razotkrili su kemijski sastav ovog planeta. Između ostalih elemenata pronađeni su dokazi postojanja velikih količina kisika, kojega objašnjava atmosfera zvijezde GD61. Te velike količine kisika mogle bi biti povezane s vodom ili ugljikom, navodi u svojoj izjavi Boris Gänsicke, astronom sa Sveučilišta Warwick, koji je sudjelovao u istraživanju. Kako su u ovom slučaju, Farihi, Gänsicke i njihov kolega Detlev Koester sa Sveučilišta Kiel pronašli vrlo male količine ugljika u GD 61, zaključuju da je prisutni kisik dokaz postojanja vode.

Čak i u svojim najboljim danima ovaj je planet (ili asteroid) bio vrlo malih proporcija, vjerojatno oko 0,15% veličine planete Zemlje, nešto poput patuljaste planete Ceres u našem Sunčevom sustavu. Bio je također iznimno bogat vodom, koja je činila čak 26% njegove mase. Za usporedbu, na Zemlji voda čini 0,023% mase. Uništen je prije više od 200 milijuna godina, kada je njegova zvijezda G5 iscrpila svoje zalihe goriva te više nije mogla izdržati fuzijske reakcije, a njezini vanjski slojevi su se ugasili kao dio maglice, dok se njezina unutarnja jezgra urušila prema središtu, pretvarajući ju u bijelog patuljka.

Ovo otkriće moglo bi predstavljati i projekciju budućnosti same planete Zemlje i njezinog Sunca budući da se sudbina koja je zadesila G5 predviđa za oko 97% zvijezda Mliječnog puta, uključujući i Sunce.

Osim toga, novootkriveni planet, odnosno njegovi ostatci, pružaju novu nadu za postojanje nastanjivih egzoplaneta. Naime, ovo se tijelo, kako je rečeno, u mnogome može usporediti sa Ceresom. Mnogi znanstvenici nagađaju o mogućnosti da su maleni planet i asteroid poput Ceresa donijeli vodu na Zemlju. Pronalazak dokaza vodenog terestrijalnog tijela u sustavu druge zvijezde povećava vjerojatnost da se takvi procesi odvijaju i drugdje.

Izvor: SmithsonianMag

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/voda-170-svjetlosnih-godina-daleko-od-zemlje/#ixzz2idktQVRR

Leave a Comment