Otkriveno kako u mozgu nastaje mašta

(Credit: channelcast.tv)

(Credit: channelcast.tv)

Nedostižnost i tajanstvenost uma kroz povijest je sve do danas bez prestanka nadahnjivala umjetnike, filozofe i psihologe koji su uvijek bili u potrazi za velikom silom koja se krije iza veličanstvenih umjetničkih djela i originalnih zapanjujućih istraživanja. Maštu su tako spominjali i neki od najvećih znanstvenika svijeta, uključujući Alberta Einsteina i Nikolu Teslu. „Svi moji izumi su ispali točno onako kako sam ih zamislio“, izjavio je Tesla. „Mašta je mnogo važnija od znanja. Znanje je ograničeno. Mašta okružuje svijet“, rekao je Einstein jednom prilikom.

No, unatoč njezinoj neporecivo velikoj ulozi u nekim od najvećih otkrića ikad postignutih, naše razumijevanje mašte, mjesta gdje ona nastaje, a posebice kako taj proces izgleda u našim mozgovima, ostalo je značajno ograničeno. Znanstvenici i filozofi stoljećima su bili u potrazi za biološkom osnovom mašte, a njihova potraga se, čini se, isplatila. Novo istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Dartmouth pruža neke dosad nedostižne odgovore na dugo postavljana pitanja o mašti.

Alex Schlegel, istraživač s navedenog sveučilišta i autor ovog istraživanja, smatra kako je Einstein, inače revolucionaran fizičar, u svom radu upotrebljavao visoko kreativne znanstvene procese koji su bez sumnje imali značajnu ulogu u nekim od njegovih najvećih otkrića.

Znanstvenici sa Sveučilišta Dartmouth otkrili su da je aktivnost mozga koji zovemo mašta zapravo produkt široko rasprostranjene mreže neurona, što oni zovu mentalnim radnim prostorom. Ova mreža svjesno upravlja različitim slikama, simbolima i idejama, te nam omogućava snažan mentalni fokus u osmišljavanju novih ideja i rješavanju različitih složenih problema. „Kad bi Einsteina pitali kako izgleda njegov znanstveni tok misli, rekao bi da uzima sliku u svom umu te se poigrava i manipulira njome gledajući je s različitih kuteva, pomoću čega kombinira i analizira stvari“, rekao je Schlegel.

Schlegel dodaje kako mentalni radni prostor povezuje sa stvarno nevjerojatnim, fleksibilnim stvarima koje su ljudi sposobni napraviti. „Možemo stvoriti umjetnička djela, možemo razmišljati na znanstveni ili na matematički način. I u mnogim tim slučajevima to zahtijeva sposobnost mentalnih reprezentacija ideja, simbola i slika, kao i mogućnost njihovim poigravanjima u vlastitom umu.“

Kako bi ulovili i proučili maštovite procese u mozgu, istraživači su proveli eksperiment na 15 sudionika. Njih su spojili na fMRI skenere i zamolili ih da vizualiziraju specifične apstraktne oblike, nakon čega su im rekli da pokušaju zamisliti kombiniranje tih jednostavnih oblika u složenije figure. Ono što su istraživači otkrili ovakvim istraživanjem je velika kortikalna i subkortikalna mreža koja se rasprostire po cijelom mozgu, a koja je odgovorna za manipulacije slikama. Ovu mrežu nazvali su mentalni radni prostor.

Mreža koju su otkrili pruža se preko mnogih područja, kao što su ona odgovorna za vizualne procese, te područja povezana s pažnjom i izvršnim procesima. Schlegel je izjavio kako sva ta područja moraju raditi zajedno da bi mogle nastati manipulacije slikama. Rezultati ovog istraživanja, koje će biti objavljeno ovog tjedna u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, mogu uvelike pomoći u razumijevanju toga kako organizacija mozga stvara uvjete koji nam omogućavaju da razmišljamo otvoreno i kreativno.

Ovo istraživanje također značajno odstupa od prijašnjih istraživanja mašte koja su pokušala smjestiti kreativnu aktivnost u različite pojedinačne, izolirane dijelove mozga. Rezultati istraživanja sa Sveučilišta Dartmouth, kao i rezultati još nekih nedavnih istraživanja, uspješno su pokazali kako popularna teorija o tome da je desna strana mozga odgovorna za kreativne procese zapravo nije točna. Opisano istraživanje govori upravo suprotno, dakle da je ljudski mozak mnogo moćniji i povezaniji nego što to opisuju ovakva jednostavna objašnjenja.

No, ovdje nije kraj mnogim pitanjima o kreativnosti. Pitanje o tome što neke od nas čini kreativnijima od nekih drugih osoba, te kako bismo mogli povećati ili pokrenuti vlastitu kreativnost, još uvijek ostaju neodgovorena. „Postoje mnoge rasprave o tome što neke ljude čini kreativnijima od drugih“, rekao je Schlegel, te ukazao na mentalni radni prostor kao moguć izvor odgovora. „To je jedna mogućnost, da ovu mrežu koristimo više i na bolji način od drugih. Možda postoje bolje povezanosti između tih područja u mozgu“, rekao je.

Novi uvidi u kreativne procese u mozgu također pružaju polaznu točku za istraživanja koja bi mogla pomoći u dizajniranju novih procesa učenja te osim toga u razvijanju umjetne inteligencije. „Rezultati našeg istraživanja približuju nas razumijevanju toga kako nas organizacija našeg mozga odvaja od ostalih vrsta, te pruža tako bogato osobno igralište za slobodno i kreativno razmišljanje“, izjavio je Schlegel, te dodao: „Razumijevanje tih razlika pomoći će nam da steknemo uvid u to otkuda dolazi ljudska kreativnost, a moglo bi nam i pružiti mogućnost stvaranja tih istih kreativnih procesa u strojevima.“

Izvor: HuffingtonPost

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/otkriveno-kako-u-mozgu-nastaje-masta/#ixzz2foSoz6vo

Leave a Comment