Osvrt na znanstveni simpozij o Ivi Andriću

Međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom “Ivo Andrić (u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove nagrade)” koji je na održan na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru okupio je eminentne znanstvenika iz BiH i Republike Hrvatske koji su govorili o životu i dijelu tog nobelovca.

Organizaciji odbor skupa sačinjavali su: predsjednica odbora prof. dr. sc. Slavica Juka, izvršni predsjednik prof. dr. sc. Šimun Musa, prof. dr. sc. Vlado Majstorović, prof. dr. sc. Iko Skoko, prof. dr. sc. Božo Goluža, prof. dr. sc. Marko Dragić, prof. dr. sc. Serafin Hrkać, doc. dr. sc. Ivica Musić, prof. dr. sc. Antun Lučić i prof. dr. sc. Zoran Tomić.

Skup je otvorio ravnatelj Instituta za hrvatski jezik, književnost i povijest Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Šimun Musa koji je u svom obraćanju kazao kako ima pisaca koji nisu shvatljivi samo unutar jedne nacionalne književnosti.

“Ivo Andrić je pisac za čovjeka”, naglasio je Musa.

Dodao je kako Adrićevo djelo treba jače integrirati u hrvatsku kulturu te što je više moguće u programe osnovnih i srednjih škola i studija o znanosti književnosti.

Naglasio je kako Andrića ne treba imati da bi ga svi drugi izgubili jer njegovo svojatanje vodi u samoizolaciju. “On pripada svima nama”, kazao je Musa.

Dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof.dr.sc. Slavica Juka istaknula je kako su Andrićeva djela planetarnih razmjera te da nadmašuju prostor i vrijeme u kojemu su nastala.

Juka je zajedno s prof. Itom Lučin govorila o Andrićevim kritičko-esejističkim razmatranjima o umjetničkome.

U esejima o velikom španjolskom slikaru Franciscu Goyi Andrić zapravo u obliku dijaloga zagovara opravdanost i prirodu umjetničkog djela, naglašeno je na skupu.

Na tu je temu bilo je naslonjeno i izlaganje akademika Krešimira Nemeca koji je govorio na temu “Bljesak ljepote, postojanost zla: O nekim aspektima novelistike Ive Andrića” te usporedio načela Goye i Andrića.

Vladika zahumsko-hercegovački Grigorije Durić izlagao je na temu “Hercegovina u nekoliko Andrićevih tekstova/zapisa”. On je kazao kako, “Andrić doživljava i opisuje Hercegovinu ponajprije kao geografski prostor kojim prevladava svijetlost.”

Dr.sc. Elbisa Ustamujuć govorila je na temu “Krvavi čvor egzistencije Fatime Osmanagić”, a dr. sc. Enver Kazaz o “Slici drugoga-trećega u Travničkoj kronici”.

Skup je održan u organizaciji Filozofskog fakulteta i Instituta za hrvatski jezik, književnost i povijest Sveučilišta u Mostaru.

Ivo Andrić rođen je 9. listopada 1892. godine u Travniku. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost (1961. godine) za roman “Na Drini ćuprija”.

S održanog simpozija na kojemu je bilo riječi o pripadnosti Ive Andrića pojedinim književnostima, nameće se zaključak kako nitko nema pravo svojatati ovoga nobelovca jer je on kozmopolitski i pripada svima podjednako.

Inače, radovi s ovoga skupa bit će publicirani u zborniku posvećenom ovoj tematici.

U povodu 50. obljetnice dobivanja Nobelove nagrade, ove je godine širom BiH održan niz programa posvećenih životu i djelu njezina nositelja Ive Andrića.

Izvor : bljesak.info

Related Posts

Share This

Leave a Comment