Novi statistički model evolucije

Novi statistički model sugerira da se evolucijska divergencija ljudi od čimpanzi vjerojatno pojavila prije nekih 8 milijuna godina, a ne prije 5 milijuna godina, procjeni koja je široko prihvaćena kod znanstvenika.

Revidirana procjena kada se ljudska vrsta razišla od svojih najbližih rođaka primata trebala bi omogućiti znanstvenicima da bolje interpretiraju povijest ljudske evolucije, rekao je Robert D. Martin, kustos biološke antropologije na Field Museum i koautor novog istraživanja koje se nalazi u časopisu Systematic Biology. Rad s matematičarima, antropolozima i molekularnim biolozima, Martin je dugo tražio da se integriraju informacije o evoluciji dobivene iz genetičkih materijala različitih vrsta sa fosilnim nalazima kako bi se dobila potpunija slika.

Uspoređivanje DNA između srodnih životinja može dati jasnu sliku o tome kako su njihovi zajednički geni evoluirali tijekom vremena, a što je dovelo do novih i zasebnih vrsta, rekao je Martin. No, takva molekularna informacija ne donosi raspored koji pokazuje kada se dogodila genetička divergencija. Fosilni nalazi su jedini izravni izvori informacija o davno izumrlim vrstama i njihovoj evoluciji, ali velike praznine u fosilnim nalazima mogu napraviti takvu informaciju koju je teško interpretirati, izjavio je Martin i njegovi kolege. Generacijama paleontolozi su procjenjivali ljudsko porijeklo na prije 5 milijuna do 6 milijuna godina.

Ali ta procjena počiva na slabom fosilnom nalazu. Gledajući na sve današnje vrste primata, sve poznate fosile primata i korištenje DNA dokaza, računalni modeli ukazuju na duži evolucijski raspored. Nove analize opisane u članku u Systematic Biology uzimaju u obzir i praznine u fosilnim nalazima te popunjavaju te praznine statistički. Takve tehnike modeliranja, koje se naširoko koriste u znanosti i ekonomiji, uzimaju u obzir više sveukupnih informacija nego prethodni procesi koji se koriste za procjenu evolucijske povijesti koristeći samo nekoliko pojedinačnih fosilnih datuma, rekao je Martin. To može dati znanstvenicima širu perspektivu za tumačenje podataka.

Jedan primjer je fosil lubanje otkriven u Čadu (centralna Afrika) ranije ovog desetljeća. Fosil, pod nazivom Sahelanthropus tchadensis i prozvan Toumaï (što znači “nada života” na lokalnom Goran jeziku), podiže veliki interes jer ima mnogo ljudskih karakteristika. Međutim, konsenzus o tome kako klasificirati to otkriće bio je nedostižan djelomično zato što je fosil star oko 7 milijuna godina, daleko izvan prihvatljivog vremenskog okvira za ljudsku evoluciju. Prema novim procjenama, Toumaï bi trebao pripadati razdoblju nakon što se ljudska loza odvojila od čimpanzi, rekao je Martin.

Novi pristup za datiranje povijesti evolucije temelji se na prethodnom radu Martina i kolega. 2002. godine, objavili su rad u časopisu Nature, u kojem su argumentirali da je posljednji zajednički predak današnjih primata živio prije oko 85 milijuna godina. To znači da su 20 milijuna godina prije no što su dinosauri izumrli prethodne verzije primata također živjele i razvijale se. To je osporilo prihvaćenu teoriju da primati i drugi sisavci nisu napredovali na planeti sve dok dinosauri nisu nestali. Nakon što je rad objavljen, Martin je izjavio kako je očekivao da će netko primijeniti nove statističke tehnike po pitanjima ljudske evolucije, ali kada nitko nije, “Mi smo odlučili to učiniti sami.”

Izvor: Field Museum

Related Posts

Share This

Comments Closed