Nogometno suđenje – primjene novih tehnologija

yuichija-nishimuru_891

Yuichija Nishimuru

Iako nije znanstvena tema u duhu Svijetskog prvenstva 2014 u Brazilu i potaknuti polemikom oko problematike nogometnog suđenja već na samom početku prvenstva kao i čestih grešaka sudaca uopće, odlučili smo malo istražiti koja su to tehnološka rješenja o kojima se raspravlja, a ne koriste se u ovome sportu.

Pogreške sudaca u nekim utakmicama po skupinama, a posebice u četvrt-finalnim susretima Njemačke i Engleske te Argentine i Meksika na Svjetskom prvenstvu u Južnoafričkoj Republici dodatno su otvorile raspravu o uvođenju tehnologije u nogomet koja bi pomogla sucima u donošenju ispravnih odluka u spornim situacijama. Polemike su se rasplamsale kada suci nisu priznali regularni pogodak Englezima iako je lopta punim obujmom prešla gol-liniju njemačkog vratara Manuela Neuera za tridesetak centimetara, te kada su priznali pogodak Argentini iako je strijelac Carlos Tevez bio u očitom zaleđu od gotovo jedan metar.

Na svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014 godine, napravljen je korak naprijed u vidu uvođenja tehnologije gol linije koja prati je li lopta ušla u gol ili ne. Osim toga uveden je ”time out” za osvježenje igrača kao i sprej za označavanje udaljenosti živog zida kao ne tehnološka rješenja.

To je veliki napredak za nogomet ali sve to dodatno otvara debatu o uvođenju video-tehnologije u nogomet. Proces uvođenja tehnologija je tekao sporo, a zasnivao se uglavnom na katastrofalnim greškama sa sljedećom skraćenom kronologijom.

Nakon odlučujuće utakmice doigravanja za odlazak na prošlo Svjetsko prvenstvo između Francuske i Republike Irske. Nakon što je u Dublinu bilo 1:0 za Francuze, u Parizu su Irci u devedeset minuta pobijedili također 1:0, pa se morao igrati produžetak. Sporna situacija dogodila se u 103. minuti, kada je napadač francuske reprezentacije Thierry Henry smirio loptu rukom u irskom petercu i nakon toga asistirao Williamu Gallasu za pogodak koji je odveo Francusku u Južnu Afriku. No FIFA na čelu s predsjednikom Seppom Blatterom ni nakon tog slučaja, koji je izazvao velike rasprave, nije pristala na uvođenje videotehnologije u nogomet, a ni dodatnih sudaca.

Najveći protivnik uvođenja videotehnologije u nogomet upravo je Blatter koji je nakon eksperimenata s kamerama u ožujku 2008. izjavio: “Ostavite nogomet kakav jest sa svim njegovim nedostacima.” Pojasnio je svoj stav komentarom da je istina kako se u drugim sportovima koristi videotehnologija pri donošenju sudačkih odluka u spornim situacijama, ali da FIFA neće na to pristati jer su i sudačke pogreške sastavni dio nogometne igre. ”Koliko god vam se to činilo nelogično na prvi pogled, one povećavaju popularnost nogometa. O njima se godinama priča i time povećava mističnost nogometa kao najpopularnije igre”, izjavio je Blatter.

Tehnologija hawkeye ili Oko sokolovo koja se koristi u tenisu da bi se provjerilo je li loptica dirala crtu ili je bio aut bila bi dio sustava koji bi se uveo u nogomet u potpunosti, a imao bi 12 kamera koje bi prekrile svaki kut igrališta i pomoću njih bi se odredio položaj nogometaša ili lopte. Slični sustav koristi se i u američkim sportovima poput američkog nogometa (NFL), hokeja (NHL) ili košarke (NBA) gdje suci tijekom utakmice provjeravaju sporne situacije na usporenim snimkama, a trenerima je dopušteno da u posljednjim minutama sami zatraže provjeru neke situacije za koju misle da je krivo dosuđena.

Sustav koji se trebao uvesti na nogometne terene predviđao je korištenje 12 kamera koje bi prekrile svaki kutak igrališta i pomoću kojih bi se mogao točno odrediti položaj nogometaša i lopte u svakom trenutku. Pomoću 3D animacije provjeravalo bi se je li lopta prošla crtu ili je bilo zaleđe, a suci na terenu dobivali bi informacije pomoću slušalica koje se i danas koriste. Da bi taj sustav funkcionirao, na stadionu bi se morala osigurati posebna prostorija u kojoj bi bili smješteni dodatni suci i koji bi pratili utakmicu na ekranima. Putem 3D animacije sporne situacije koje se odnose na geometriju prostora mogle bi se riješiti sa stopostotnom sigurnošću. Kao  naš dodatak na to možda bi se moglo i uvesti pravilo kako trener može zvati provjeru 2 puta po jednom poluvremenu, kao što u tenisu igrači sami zovu kada sumnjaju na ispravnost. Tako bi se dobilo jedno demokratično riješenje gdje treneri imaju veći utjecaj na igru, a i sucima se priznaje pravo na ljudsku grešku u procjeni.

Nakon što je previd švedskog suca Martina Hanssona u “slučaju Henry” potaknuo  velike rasprave, o uvođenju “Oka sokolova” o tome se  raspravljalo na sjednici Međunarodnog nogometnog odbora (IFAB). Odbor čine predstavnici FIFAe i nogometnih saveza Engleske, Škotske, Walesa i Sjeverne Irske, u čijoj su ovlasti sve eventualne promjene nogometnih pravila, no prijedlog je ponovo odbijen uz Blatterovo objašnjenje da je uvođenje takvog sustava na nogometnim utakmicama širom svijeta jednostavno preskupo. “Osim toga, takvom tehnologijom došlo bi do sjeckanja igre, što bi se odrazilo na tempo utakmice, a uz to odluke opet ne bi bile sto posto točne jer za takvo što ne postoji nikakvo jamstvo. Na kraju odluku bi opet trebao donijeti čovjek”, izjavio je Blatter objašnjavajući da je nogometna igra specifična jer istu situaciju dva suca mogu drukčije interpretirati.

To se posebno odnosi na odluke pri dosuđivanju jedanaesteraca ili prekršaja u polju. Prema tom tumačenju sasvim je svejedno je li priznat neregularan gol nakon zaleđa pred vratima protivnika ili na centru, odnosno je li gol pao nakon nepostojećeg jedanaesterca ili iz nepostojećeg slobodnog udarca. Uvede li se tehnologija, to znači, kažu u FIFAi, da bi se morale preispitivati sve odluke sudaca zbog navedenih razloga, pa se Blatter pita gdje bi tome bio kraj i koliko bi nogometna utakmica trajala.

Međunarodno udruženje profesionalnih nogometaša (FIFpro) uputilo je otvorenu kritiku čelnicima FIFA-e optužujući je za pretjerani konzervatizam. “Mi to možemo učiniti, svijet to želi, ali oni se još uvijek protive. To je neprihvatljivo stajalište”, kazao je Tijs Tummers, jedan od čelnika FIFproa. “Pogrešku na utakmici Engleske i Njemačke moglo se lako izbjeći.

Ne postoji ni jedan suvisli argument zbog čega se ne bi uvela videotehnologija.” Situacija s utakmice između Engleske i Njemačke pravi je nogometni paradoks. Glavni sudac utakmice Talijan Roberto Rosetti dugo se konzultirao s pomoćnim sucem, koji je opet bio u kontaktu s četvrtim sucem putem slušalica i mikrofona. Pomoćni sudac vidio je na glavnom ekranu da je gol postignut iz zaleđa, a to mu je potvrdio i četvrti sudac, no Rosetti nije poništio pogodak jer suci prema pravilima nemaju pravo primati sugestije sa strane i ne smiju donositi odluke ne temelju snimki s glavnog ekrana. Rosetti je imao priliku napraviti presedan, no ipak je odlučio ne mijenjati svoju prvotnu odluku iako je u ovom slučaju znao da priznaje neregularan pogodak. Očito je da su suci dobili striktne upute od FIFA-e za takve situacije. Rosetti je tada imao mogućnost poništiti pogodak, ali  se uplašio zbog eventualnih sankcija, primjerice skidanja sa sudačke liste na nekim drugim natjecanjima.

Da je poništio pogodak, ne bi prekršio temeljna pravila zbog kojih bi se utakmica mogla poništiti.

Naime, igra se nije nastavila, a sve dok se igra ne nastavi, sudac može mijenjati odluke. Istina je da suci prema današnjem pravilniku ne smiju mijenjati odluke na temelju snimki ili sugestija sa strane, ali tko bi mogao dokazati da je Rosetti poništio pogodak zato što je vidio snimku? Uostalom, niko se ne bi usudio podići tužbu protiv njegove odlukejer bi to bila čista sramota. Imao je priliku postati svjetski heroj, no čini mi se da se uplašio mogućih sankcija.

Zaključak naše priče je kako su u ovom sportu potebna unaprijeđenja, ako ništa na velikim natjecanjima i terenima na kojima postoje predispozicije za to. Nema ni hawkeye na svim teniskim terenima, ali na onim prestižnim ima. Uvođenjem novih tehnologija dobilo bi se na dinamici sigurnosti, a i povećala bi se važnost procjene trenera ekipe na samom terenu.

Znanost.com

Leave a Comment