Nedeljna knjiga – Plava ekonomija

blueecoDanas je u svijetu veliki hit pričati o zelenom razvoju, zelenoj ekonomiji, zelenom rastu kao sinonimima tranzicije prema održivosti. I to je jedan od pravaca razvoja koji je često i na ovim stranicama promoviran i naglašavan kao poželjan i nužan. Međutim, makar je zelena ekonomija zamišljena kao rješenje svih onih problema koje je kroz stoljeće prouzrokovala i stvorila ovisnost o fosilnim gorivima, ona ponekad ne ispunjava svoju krajnju svrhu jer koristi ekonomske i poslovne modele koji promoviraju trčanje za profitom pod svaku cijenu, te vladavinu novca nad proizvodom i osobom. Tako da danas zelena ekonomija pod svojom kapom ima i projekata koji su apsolutno samoodrživi i uklapaju se u sliku održivosti (energetske i ekonomske), ali i puno onih za koje ispada da su sami sebi svrha, posebno u energetici gdje su projekti/tehnologije načelno održivi, ali se to ne prenosi i na ekonomsku sliku projekta. Dobar primjer toga mogu biti pojedine elektrane na biomasu, koje prirodni resurs biomase ne koriste na održivim principima, ali ponekad i veliki fotonaponski sustavi ili velike vjetroelektrane, koje ne stvaraju uvijek dovoljnu ekonomsku korist za lokalnu zajednicu.

Plavu ekonomiju prihvatila je nedavno španjolska vlada kao svoj put izlaska iz duboke krize, nakon što su bili impresionirani učincima koje je ovaj pristup ostvario na otoku El Hierro. Indonezija je također krenula u izradu strategije razvoja temeljem plave ekonomije. Također, guverneri centralnih banaka Afrike su zatražili prezentaciju plave ekonomije radi redefiniranja financijskog sektora koji bi trebao služiti ljudima, a ne kapitalu.

Pa što je onda Plava ekonomija (osim naziva), i kako je zamišljena, te što pokušava napraviti drukčije. Evo što Ina Matijević, koordinatorica aktivnosti Plave ekonomije u Hrvatskoj kaže u uvodu knjige Plava ekonomija:

Plava ekonomija počela je kao projekt pronalaženja 100 najboljih prirodom inspiriranih tehnologija koje bi mogle utjecati na ekonomiju svijeta,te pružiti ljudske osnovne potrebe na održiv način – pitku vodu, hranu, posao, energiju i dom. Dr. Pauli i njegov tim pronašli su 340 inovacija koje funkcioniraju na način kako ekosustav funkcionira između početnih 2.231 potencijalnih inovacija. Izabrane inovacije dodatno su proučene od strane korporativnih stratega, stručnih financijera i kreatora javnog interesa. Daljnji sastanci sa poduzetnicima, financijskim analitičarima, poslovnim novinarima i profesorima korporativne strategije reducirali su tu brojku na 100. Inovacije su navedene u dodatku knjige Plava Ekonomija.

Mnoge inovacije inspirirane prirodom toliko su interesantne same po sebi da se može lako zaboraviti kako je cilj knjige njihova integracija u realnu svjetsku ekonomiju kao način da se osigura održiva dobrobit svima. Plava Ekonomija prezentirana je u 14 poglavlja, svako poglavlje posvećeno je jednom aspektu svjetske ekonomije, te nudi seriju inovacija koje mogu učiniti aspekt ekonomije održivim.

1 – Vječni izvori za izazove našeg vremena

Prvo poglavlje govori o tome kako priroda funkcionira pod univerzalnim zakonima fizike koji imaju prednost što u takvim sustavima nema potrebe za vanjskom, dodanom energijom. Ključno načelo Plave Ekonomije je ideja kaskade nutrijenata i energije na način kako to rade ekosistemi. Kaskada je vodopad. Vodopad nema potrebe za energijom, on teče snagom gravitacije. On transportira nutrijente između bioloških kraljevstva – apsorbirani minerali hrane mikroorganizme, mikroorganizmi hrane biljke, biljke hrane druge vrste, sa otpadom jedne vrste hrani se slijedeća vrsta. Kaskada energije i nutrijenata vodi do održivosti reducirajući ili eliminarajući otpad i njegov trošak, ne samo kao zagađenje već i kao neefikasno korištenje materijala. U ekosustavima nema otpada zato što su nus proizvodi jednog procesa ulazna sirovina drugog procesa.

2 –Oponašanje ekosustava kao put prema Plavoj ekonomiji

Drugo poglavlje govori o tome kako doista postići istinsku ekonomsku održivost. Riješenja leže u povezivanju procesa u zaokruženu cjelinu. Priroda neprestano pokazuje istinsku ekonomiju – i istinsku održivost. Kad bismo svoju ekonomiju razvijali po uzoru na prirodu, energiju i sirovine koristili bismo učinkovito i bez otpada te stvarali stotine milijuna radnih mjesta. Modeli ekosustava nude ključeve obilja i sredstva koja je potrebno dijeliti sa svima. Ekonomski sustav nadahnut ekosustavima funkcionirao bi s onime što je lokalno dostupno, kao što su prirodno ponavljajući izvori energije koji prije svega očituju zakone fizike.

3 – Nature’s Resource Efficiency

Treće poglavlje opisuje kako riješiti složeni problem s kojim se suočavamo, bilo u našem kućanstvu, državi ili Zemlji općenito. Buduće Uspješne industrije će se vratiti temeljima znanosti i tražiti inspiraciju za inovativna riješenja koja uključuju prvo fiziku a zatim kemiju. Ako shvatimo temeljne sile i uvjete sistema koji daju predvidljive rezultate bazirane na fizici, tada ćemo shvatiti zašto se kemija u prirodi toliko razlikuje od kemije koja danas dominira našim životima.

4 – Predvođenje primjerom za tržišne vođe

U Poglavlju četiri uvidjet ćemo kako standardne MBA analize čine nemogućim za velike kompanije inovirati zbog ”razmišljanja unutar kutije” koju zahtijevaju korporativni sistemi i ponekad različiti stavovi dioničara i poslovodstva. U biti, korporacije su isključene iz održivog napretka logikom njihovog načina donošenja odluka. Bogatstvo inovacija pred nama nedvojbeno pruža poticaj na tu neodgodivo potrebnu ekonomsku promjenu. Zamislite ekonomiju bez sindroma neimaštine. Zamislite ekonomiju koja obuhvaća dostatnost, u kojoj nas trenuci pritiska usmjeravaju prema obilju, u kojoj je neprestano prisutan poticaj na ostvarenje još kreativnijih načina stimulacije inoviranja. Zamislite ekonomiju koja nove naraštaje potiče na uspjehe veće od onih koje su postigli njihovi roditelji – veće no što su njihovi roditelji mogli i zamisliti.

5 – Priroda i njezin magisterij brilijantnih prilagodbi

Poglavlje 5 proširuje primjenu Plave konomije na planetarnu održivost. Cilj prikazivanja inovacija je bolje odgovoriti osnovnim ljudskim potrebama. Zamjenjujući toksične procese sa manje toksičnim alternativnim moglo bi se nazvati ”radeći manje loše” od radeći dobro”. To je upravo pristup u industriji manje toksičnih baterija koja traju puno duže u koje je uloženo milijarde dolara. Ipak, čak i manje toksične baterije oslanjaju se na rudarenje, toksičnu kemiju. Radit će manje otrova ali opet ne dovoljno dobro. Velika količina baterija odbacuje se u okoliš, trujući naš ekosistem izazivajući dugoročne posljedice na naše zdravlje. Da li je dovoljno raditi ”manje loše”? Pod starim poslovnim modelom kompanije zagađuju manje, smanjuju toksični otpad u okoliš i dobivaju za to nagrade! Inovacije Plave Ekonomije pokazuju kako možemo jednostavno loše zamijeniti dobrim.

6 – Kaskadni modeli, višestruki novčani tokovi

Poglavlje 6 pokazuje kako u doba krize pozitivni umovi traže riješenja gdje god to mogu. Međudjelovanje prirodnih sustava može osigurati kaskadu bjelančevina iz mnogih izvora pa je stoga slobodno od oslanjanja na jedan jedini izvor. To pruža uvid u način na koji možemo u čitavom svijetu ostvarivati sigurnost hrane pomoću onoga što je lokalno dostupno. Gljive pretvaraju biljni otpad u jestiva plodišta. Dio gljive koji ostaje u supstratu nakon berbe je micelij, koji je iznimno hranjiv za životinje. Životinje daju gnoj koji bakterije razgrađuju, obogaćujući tlo kako bi biljke i mikroorganizmi napredovali. Kaskada hranjivih tvari od jedne vrste iz jednog kraljevstva do druge vrste iz drugog kraljevstva čudo je ekosustava. Zato u ekosustavu nema ni gladovanja ni nezaposlenosti. Svatko radi na davanju svojega najvećeg doprinosa, hraneći se nečime što je drugoj vrsti otpad i zadovoljavajući osnovne potrebe sviju.

7 – Ispredanje svilene priče

Poglavlje 7 raspravlja o zamjeni titanijuma sa svilom. Titanijum je deveti po redu element u Zemljinoj kori po svojoj količini. Proizvodnja titanijuma koristi velike količine magnezija, klora i plina argona kao i veliku količinu energije. Industrija brijanja sada ima mogućnost izbora. Umjesto volumenskog rasta na tržištu može djelatnost proizvodnje britvica pretvoriti u nešto što će pridonositi rješavanju ekološke krize i krize nezaposlenosti te istodobno ponuditi nešto bolje i jeftinije. Britvica načinjena od svile prerezat će keratin (dlaku), ali neće zarezati kožu jer po njezinoj površini valja stotine finih niti, slično minijaturnoj inačici ručne kosilice. Tehnologija je na raspolaganju. Njezino prilagođavanje i proizvodnja samo su pitanje vremena i novca. Činjenica da je svilom moguće zamijeniti rudarenje, što bi znatno smanjilo emisiju i čak sekvestraciju ugljika, otkriva idealnu strukturu troška i zarade. Uz cijenu od 100 dolara za pola kilograma prerađene svile svaka britvica stajala bi manje od dolara, ali bi učinkom i osjećajem na koži bila jednaka najnovijim industrijskim inačicama.

8 – Od golemog do sićušnog

Poglavlje 8 Naš industrijski sustav usredotočen je na golemu veličinu i moć. Stoga ne iznenađuje da se slabi električni naboji, koje stvaraju prirodni sustavi, odbacuju kao beznačajni. Satovi koji se sami navijaju i bljeskava svjetla u potplatima dječjih cipela u užem su izboru poznatih komercijalnih primjena. No, naše srce i mozak funkcioniraju uz takve mikrostruje. Nitko nije umrežen i ne nosi bateriju, osim onih kojima je kirurški implantiram elektrostimulator srca ili slušni uređaj. Jednostavna, prirodna struja dovoljno je jaka da neprestano, svakodnevno regulira protok krvi kroz srce. Energija koju tijelo u životu proizvede od osnovnih elemenata iz hrane bila bi dovoljna za podizanje brodskog kontejnera visokog 12 metara iz luke u Mumbaiju (Indija) na vrh Mt. Everesta!

9 – Duga mogućnosti

Novi pristup bojenju i kozmetici

Poglavlje 9 Pigmenti su kemijske tvari koje proizvode živi organizmi i koji se doimaju kao boje jer selektivno apsorbiraju i reflektiraju određene valne duljine svjetlosti. Pigmenti ne mogu dodati, nego samo oduzeti valne duljine iz izvora svjetlosti. Žaba nije zelena zato jer ima zeleni pigment, nego zato jer odražava plavu svjetlost iz žutog pigmenta. Bijelo krzno polarnog medvjeda ili zimsko krzno arktičke lisice zapravo su prozirni. U njima nema pigmenata koji bi apsorbirali ni struktura koje bi reflektirale određene valne duljine. Stoga reflektiraju cijeli spektar pa se životinja doima bijelom.

10 – Zamišljanje novih energetskih mogućnosti

Poglavlje 10 Zaokupljeni dobivanjem električne energije iz električne mreže, nismo svjesni da je našem srcu potrebno samo 0,2 volta, postignuto kombinacijom sedamdeset milivoltnih naboja, za reguliranje dnevnog protoka od otprilike 7.570 litara krvi kroz sve četiri srčane komore. Njegov izvor energije sastoji se samo od kalija, natrija i kalcija. Nema baterija i ništa nije povezano žicama. Metali nisu potrebni. Štoviše, zahvaljujući selektivnoj prehrani koja se razvijala tisućljećima, konzumiramo mješavinu molekula koja, između ostalih funkcija, osigurava redovitu opskrbu biokemikalijama kako bi naše srce, mozak i živčani sustav radili bez održavanja – pravilno, nadajmo se, desetljećima ili čak dulje. Ni jedna čovjekova elektrana ne daje energiju toliko pouzdano kao jednostavne biokemijske reakcije u tijelu.

11 – Istinsko zlato: rudnici kao platforme iscjeljivanja

Poglavlje 11 Pretvaranje rudnika u konkurentnu djelatnost koja obnavlja obradivu zemlju i biološku raznolikost, proizvodi biogoriva, otvara radna mjesta za zajednicu, učinkovito iskorištava energiju koristeći raspoložive resurse i inovativne tehnologije te proizvodi vodu za prodaju, ali i za potrebe lokalnih zajednica, posao je koji bi ušao u konkurenciju za tržišno vrijedan brand. Posrijedi nije skupa inicijativa odnosa s javnošću s ciljem postizanja naklonosti i povjerenja zajednice. Štoviše, posrijedi je pristup koji je neizostavan dio svakodnevne menadžerske odgovornosti povećavanja novčanog toka srezivanjem troškova i poboljšavanjem prihoda. Sa stajališta menadžera, društveni kapital stvoren uslijed smanjivanja troškova i stvaranja prihoda samo je glazura na torti. Zašto ne? Ako takav pristup postane sastavni dio rukovoditeljske kulture, pitanja na koja su rukovoditelji u pravilu gubili vrijeme više nisu čimbenici stresa, nego sastavnica učinkovitog iskorištavanja resursa i stvaranja prihoda.

12 – Zgrade projektirane u skladu s tokovima

Poglavlje 12 Ocean, s pH vrijednošću od 8,2, kolijevka je života na Zemlji. Ekosustavi i njihove moći podržavanja života napreduju u lužnatom okruženju. Pa ipak, veliki dio našega okruženja – unutarnjeg i vanjskog – dosegnuo je visoku razinu kiselosti. Prekomjerno trošenje fosilnih goriva i golema količina ugljičnog dioksida koja se svakodnevno ispušta u atmosferu, zrak čine vrlo kiselim. Tome nije moguće pobjeći nigdje u industrijaliziranom svijetu ni u bilo kojem gradu na kugli zemaljskoj. Oni koji žive u ruralnim područjima ili nedaleko od obale, možda su donekle pošteđeni. Ako živite nedaleko od megalopolisa kao što su New York, Los Angeles, London, Paris, Sao Paolo, New Delhi ili Johannesburg, atmosferska pH vrijednost je tek nešto iznad 4. Sjetite se da se pH mjeri na logaritamskoj ljestvici, što znači da je pH vrijednost 5 deset puta veća od 4, a pH vrijednost 6 je stotinu puta veća nego 4.

13 – Kaskada plave ekonomije

Poglavlje 13 Iako se predvidljivost smatra preduvjetom ekonomskog uspjeha, stvara privid koji nas čini slijepima za posljedice naših postupaka. Ustrajanje u osnovnoj djelatnosti i oslanjanje na linearne kalkulacije te znanstvene apstrakcije ostvaruje monopolistički ekonomski model koji vodi sve većem transportu i potrošnji energije kako bi se stiglo do potrošača na kraju lanca opskrbe. Uže upravljanje opskrbnim lancem i sastavljanje “u pravo vrijeme” stvaraju globalnu i međuovisnu ekonomiju koja potrošačima isporučuje sve više proizvoda i sve jeftinije proizvode. Globalna slobodna trgovina smatra se pogonom rasta, oruđem koje veću učinkovitost čini dostupnom svima na svijetu.

Svi igrači u ekosustavu daju svoj skroman doprinos ovisno o dostupnosti hranjivih tvari, energije i poticaja na zadovoljavanje osnovnih potreba. Sve se razvija, a kad se dogodi kriza, svatko se prilagođava. U prirodnim sustavima nikome nije dopušteno predugo ostati izvan usklađenosti s okruženjem. U prirodnim okruženjima nema velikih igrača koji dominiraju. Mnogo je više mjesta za male davatelje doprinosa.

 

Autor ove knjige je Gunter Pauli

Leave a Comment