Kratki prekidi u radu potiču nastajanje pogrešaka

radKratki prekidi, poput nekoliko sekundi koliko je potrebno da utišamo zujanje mobitela, imaju iznenađujuće velik utjecaj na nečije sposobnosti za točno završavanje zadatka, ukazuje novo istraživanje koje je predvodilo Sveučilište u Michiganu.

U studiji je sudjelovalo 300 ljudi koji su radili zadatke na računalu prema utvrđenom slijedu. Utvrđeno je da su prekidi u trajanju oko tri sekunde udvostručili stopu pogrešaka.

Kratki prekidi su sveprisutni u današnjem društvu, od tekstualnih poruka do kolege koji proviruje glavu kroz vrata i prekida važan razgovor. No posljedične pogreške mogu biti katastrofalne za profesionalce poput zrakoplovnih mehaničara i liječnike na hitnoj, rekao je Erik Altmann, glavni istraživač studije.

“To znači da su naše zdravlje i sigurnost, na nekoj razini, ovisni o tome jesu li ljudi odgovorni za ta dva pojma bili prekinuti,” rekao je Altmann, izvanredni profesor psihologije sa Sveučilišta u Michiganu.

Studija, koja je financirana od strane U.S. Navy’s Office of Naval Research, je jedna od prvih koje ispituju kratke prekide relativno teških zadataka. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Experimental Psychology: General.

Od sudionika je bilo zatraženo da obavljaju poslove po određenom redoslijedu, kao što je identificiranje nalazi li se slovo bliže početku ili kraju abecede. Čak i bez prekidanja je došlo do malog broja pogrešaka.

Ponekad su sudionici bili prekinuti i zatraženo je od njih da upišu dva slova, što je trajalo 2.8 sekundi, prije povratka na zadatak. Kada se to dogodilo, bilo je dvaput vjerojatnije da će pomiješati slijed.

Altmann je rekao kako je bio iznenađen saznavši da takvi kratki prekidi imaju veliki utjecaj. Prekidi nisu trajali duže od svakog koraka glavnog zadatka, istaknuo je, pa vremenski faktor vjerojatno nije bio uzrok pogreške.

“Zašto je stopa pogrešaka išla uzlaznom putanjom?” zapitao se Altmann. “Odgovor je u tome što su sudionici morali prebaciti pažnju s jednog zadatka na drugi. Čak i trenutačni prekidi mogu biti uznemirujući kada se pojave tijekom procesa koji iziskuje dosta razmišljanja.”

Jedno potencijalno rješenje je, posebno kada bi pogreške mogle biti skupe, stvoriti okruženje koje štiti od prekidanja. “Dakle, prije nego što uđete u ovu kritičnu fazu, svi mobiteli moraju biti ugašeni,” rekao je Altmann.

Njegovi koautori Grgur Trafton s Naval Research Laboratory i Zach Hambrick sa Sveučilišta u Michiganu.

Dakle, za svakog zaposlenika, neizbježan je susret s različitim vrstama ometanja, bilo da se radi o prekidanju od strane kolege, važnog ili manje važnog telefonskog poziva ili interneta. Ostaje važno pitanje suočavanja i ublažavanja posljedica ometanja tijekom radnog dana.
Izvor: Michigan State University, znano.st

Leave a Comment