Kanadski otok kao dokaz evolucije

U serijama poput „X-Men“ ili „Heroji“, obični ljudi evoluiraju dobivajući izvanredne sposobnosti. U stvarnom životu, ljudi ne mogu genetski mutirati i dobiti krila ili telepatiju, ali znanstvenici tvrde kako ljudska evolucija još uvijek traje. Studija objavljena u „Proceedings of the National Academy of Science“ nudi neke od najjačih dokaza za to.

Istraživači sa Sveučilišta Quebec u Montrealu su pregledali vrlo detaljnu crkvenu bazu podataka za stanovnike otoka Ile aux Coudres u Kanadi za razdoblje od 1799. do 1940. godine.

Ovi podaci su omogućili znanstvenicima odrediti dob rodilja. Među ovim ženama, prosječna dob prve reprodukcije je spuštena s 26 na 22 godine. Studija zastupa pretpostavku kako je majčinstvo u mlađoj dobi rezultat prirodne selekcije.
Profesor evolucijske biologije Sveučilišta Yale, Stephen C. Stearns izjavljuje: „Ovo je prva studija koja demonstrira genetski odgovor na selekciju u vrlo važnom demografskom biljegu ljudske populacije. Evolucijska promjena je očekivana s obzirom na pad stope smrtnosti. Bolja higijena, vakcine i razvoj medicine koja omogućuje novorođenčadi da preživi porod su povezani s evolucijom žena na otoku Ile aux Coudres.Studija je jedan od najboljih dokaza kako ljudi još uvijek evoluiraju, iako sporo. Mijenjamo se na način oblikovan našom kulturom“.

Ova studija nije prva koja je donijela ovakvu pretpostavku.

Istraživanje koje je obavljeno prošle godine dokazuje kako su se Tibetanci s Himalaja bolje prilagodili niskoj razini kisika na visinama kroz samo par stotina generacija.

Druge studije otkrivaju kako su odrasli ljudi u nekim regijama Afrike i sjeverne Europe razvili sposobnost toleranciji na laktozu kroz prehranu prije samo 5000 godina. Znanstvenici tvrde kako je ova evolucijska promjena povezana s mlijekom kao poljoprivrednim proizvodom.

Koautor nove studije, Emmanuel Milot, kaže: „U našoj studiji mi pratimo promjenu iz generacije u generaciju. Istraživanja u Tibetu i istraživanja o toleranciji na laktozu su procesi koji traju duže vrijeme i ostavljaju obilježja u genima populacije“.
Smatra se kako će nova studija pomoći znanstvenicima u odgovoru na jedno od najvećih pitanja o suvremenoj evoluciji: Koliko je važna genetska struktura u liječenju pacijenata?

Liječnici budućnosti će možda moći poboljšati zdravstvenu skrb poznajući genetsku mapu pacijenata.

 

Izvor: Bljesak.info

Related Posts

Tags

Share This

Comments Closed