Kada mu je dosadno čovjeka zapravo muči mentalna aktivnost koja zahtijeva pozornost

Misli odlutaju, vrijeme prolazi beskrajno sporo, a svaka minuta čini se kao godina. Da, to je dosada. No, jeste li se ikad zapitali zbog čega vam je dosadno i krije li to neke potencijalne opasnosti?

Frazi „dosadno mi je“ odsada možemo pripisati doslovno značenje. Kanadski istraživači, uključujući profesora sa sveučilišta Guleph, uspjeli su precizno definirati dosadu na temelju mentalnih procesa tog stanja. Iako je većina ljudi smatra beznačajnom i privremenom, profesor psihologije Mark Fenske tvrdi kako je dosada zapravo povezana s nizom psiholoških, socijalnih i zdravstvenih problema. Fenske je inače i jedan od autora nove studije naziva „Nove perspektive u psihologiji“, koju je objavilo Udruženje za psihologijske znanosti.

Dosađivanje na poslu može dovesti do ozbiljnih nezgoda na radnom mjestu. Povezano je i s kontrolom poriva, uzrokujući probleme od poremećaja u prehrani do zlouporabe alkohola i nezdravog načina života, a to može, dugoročno gledajući, dovesti i do smrti (nećemo više frazu “nasmrt dosadno” shvaćati neozbiljno). “To je vrlo podcijenjeno područje istraživanja, s obzirom koliko je univerzalno iskustvo”, kaže profesor Fenske.

„Činjenica kako je teško dati definiciju jest djelomičan razlog zašto je toliko malo provedenih istraživanja. Trebamo se svi složiti oko toga kako definirati što je to dosada. Znanstvena je definicija potrebna ne samo kako bi se usvojile dosad utvrđene zajedničke karakteristike dosade, već kako bi se premostile i razne teorijske perspektive.“ objašnjava Fenske.

Pod vodstvom sveučilišta York i profesora Johna Eastwooda, istraživači pokušavaju pridonijeti boljem razumijevanju mentalnih procesa koji potiču razvoj dosade. Otkriveno je da su pozornost i svijest ključ besciljnog stanja uma. Nakon što su proučene studije iz psihologije i neuroznanosti, dosada je definirana kao averzivno stanje želje i nemogućnosti da se ostvari zadovoljavajuća aktivnost, čemu je uzrok neuspjeh u jednoj od mreža pažnje ljudskog mozga.

Drugim riječima, dosadno vam je kada:

– imate poteškoća u pridavanju pozornosti vlastitim mislima i osjećajima i vanjskim poticajima koji su potrebni za izvršavanje zadovoljavajuće aktivnosti;

– dosadno vam je kada ste sami svjesni da imate poteškoća u obraćanju pozornosti te

– kada okrivljujete okruženje za svoje stanje („Dosadan mi je ovaj zadatak“ ili „Nemam što raditi“).

„U središtu svega je naša želja za uključenjem u svijet ili neka druga mentalna aktivnost koja zahtijeva pozornost.“ kaže Fenske. Kada to nismo sposobni učiniti, javlja se osjećaj frustracije i averzivnog stanja kojeg nazivamo dosada. Istraživači se nadaju kako će njihova nova definicija i teorijski okvir dati poticaja novim studijama kako bismo shvatili dosadu, naučili je smanjiti te otkloniti njene potencijalne opasnosti.

Izvor: University of Guelph

Leave a Comment