Jesmo li svjesni otrova u sredstvima za osobnu njegu i čišćenje

Komercijalna sredstva za čišćenje imaju kemijske sastojke čija imena na poleđini proizvoda jedva pročitamo i ne znamo koja im je svrha. Ono što je većini tih sastojaka zajedničko je to što nisu prirodni već zagađuju prirodu i truju ljude.

Nitko više i ne pomišlja na to kako su nekad naše bake održavale svoje domove čistima, a održavale su ih čistima sastojcima kao što su alkoholni ocat, alkohol za čišćenje rana, soda bikarbona, limunska kiselina i sol. U novija vremena, na Internetu je puno recepata kako zamiješati vlastita sredstva za čišćenje koja su netoksična, jeftina i za koje sastojke vjerojatno imamo u kuhinji.

Alkoholni ocat je poznat kao dezinficijens jer usporava rast i ubija mikroorganizme, odličan je odmašćivač, suzbija razvoj plijesni te otapa mineralne naslage nastale od vode. Alkohol (70%-tni) je poznati antiseptik za dezinfekciju kože koji ubija i uobičajene bakterije u kućanstvu. Soda bikarbona je lagano abrazivna i poznata je kao sredstvo za omekšavanje tvrde vode, pomoć pri čišćenju odvoda (u kombinaciji s octom) te lagani izbjeljivač posivjelog bijelog rublja.

Limunska kiselina ubija bakterije, ali je i odličan odmašćivač. Obično se koristi za dezinfekciju dasaka za rezanje u kuhinji, za čišćenje kupaonica i kao jedna od komponenti za pravljenje vlastitog deterdženta za perilicu posuđa, ali je i odličan dodatak deterdžentu za pranje rublja koji sprječava blijeđenje boja. Jodirana sol ubija bakterije i gljivice na površinama kao što su tuševi, sudoperi, spužve u kuhinji, a ima i abrazivno djelovanje. Nasuprot prirodnim sastojcima kojima se znanost nije dovoljno posvetila, reperkusije djelovanja kemijskih sastojaka znanstvenici i te kako znaju.

Kanada je 1999. godine proglasila formaldehid toksičnom kemikalijom, ali on se i dalje koristi u sredstvima za njegu kože i djece i odraslih i danas – primjerice, Neutrogena, Johnson and Johnson Baby i Clean and Clear. Zabranjena je njegova upotreba u nekim slučajevima u Europi, a Međunarodna agencija za istraživanje raka naziva ju kancerogenom. No ta kemikalija nije sama, ona je u društvu s također kancerogenim 1,4 dioksinom, a obje kemikalije ispuštaju konzervansi koji se nalaze u proizvodima.

Tu su i ftalati koji se nalaze u plastičnoj ambalaži, konzervansi poznati pod nazivom parabeni, sastojci koji daju mirise i triclosan (u antibakterijskim sapunima, pastama za zube i vodicama za ispiranje usta) – svi kemikalije koje narušavaju endokrini sustav ljudi. Stoddard otopina, naftalen i morfolin smatraju se opasnim otpadom, a klorirani materijali mogu formirati organske spojeve klora koji mogu biti pohranjeni u stanice masti putem kojih mogu ući u majčino mlijeko. Butil glikol se primjerice nalazi u većini sredstava za pranje prozora, pećnica, otklanjanje mrlja, osvježavanje prostora, čišćenje tepiha, a smatra se iznimno otrovnim.

Mnogi od navedenih sastojaka su neuro otrovi koji smanjuju rad centralnog živčanog sustava, a mogu uzrokovati glavobolje, manjak koncentracije, zbunjenost i simptome mentalnih bolesti. No ipak, tek ove godine američko Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi stavilo je formaldehid na svoju listu poznatih uzročnika raka kod ljudi. Trinaest godina poslije Kanade. Ipak, i veliki proizvođači počinju mijenjati sastojke svojih proizvoda. Tako se Johnson and Johnson obvezao ukloniti sve štetne kemikalije iz proizvoda za njegu djece do 2013., a iz svih ostalih proizvoda za osobnu njegu do 2015. godine.

 

Izvor: Time, NTP, The Good Human, Nature Moms, Time

Leave a Comment