Invazivne biljke iz nizina koloniziraju planine

300px-Denali_Mt_McKinleyOne putuju s nama na potplatima cipela i blatnim automobilskim gumama. Čini se da oštra i hladna klima ne zaustavlja nezavičajne biljne vrste iz nizinskih krajeva da se nastane u područjima veće nadmorske visine i prodru u staništa autohtonih planinskih biljaka, otkriva novo istraživanje.

„Strane biljne vrste su često u prednosti u novom okolišu jer nemaju prirodnih neprijatelja. Nedostatak konkurencije mogao bi biti ključan razlog za uspješnost njihovog širenja“, tvrdi ekologinja Ann Milbau (na slici), docentica Istraživačkog centra za učinke klime pri Sveučilištu u Umeåu u Švedskoj.

U studiji koja je objavljena u časopisu PLoS ONE dr. Milbau je u suradnji s Jonasom Lembrechtsom, znanstvenikom sa Sveučilišta u Antwerpenu, istraživala zašto se biljne vrste koje inače rastu u nizinskim predjelima šire u područja veće nadmorske visine u subarktičkim planinskim regijama Norveške.

Planine su se do sad smatrale najmanje privlačnim utočištima za „bijeg“ biljaka zbog činjenice da bi strane, alohtone vrste imale velikih problema s preživljavanjem u tako oštroj klimi. Smatralo se da bi se teško borile i s planinskim biljkama koje su prilagođene na hladnoću, vjetar i kratke ljetne periode. Međutim, studija je pokazala da alohtone vrste više nisu rijetkost u hladnom polarnom krugu.

„To je povezano s nama ljudima. Strane vrste započinju svoj pohod u nizinama i prate naše planinske ceste i staze. Skrivene u blatu na našim automobilima i cipelama, one lako pronalaze svoj put prema planinskim zonama“, objašnjava Lembrechts.

Vegetacija na većim visinama nije spremna na kolonizaciju biljaka iz nizinskih područja. U nizinama se neudomaćene vrste zadržavaju uz ceste, dok na većim visinama prodiru u autohtonu vegetaciju.

„Veća ugroženost planinskih biljaka vjerojatno je posljedica njihove slabije otpornosti. Vrste na krajnjem sjeveru nemaju adekvatnu obranu od najezde invazivnih biljaka iz nizine“, tvrdi belgijski znanstvenik.

„Velika uspješnost nizinskih vrsta u planinskim predjelima najvjerojatnije je posljedica sve većeg zatopljavanja kojem svjedočimo posljednjih desetljeća. Porast temperature i intenziviranje ljudskih aktivnosti u visokim planinskim regijama mogli bi dodatno pojačati pritisak na autohtonu vegetaciju u narednim godinama“, kaže dr. Milbau.

Znanstvenici su napomenuli da bi planinari i izletnici trebali biti svjesni da na obući nose nepoželjne suputnike kada istražuju nedirnute planinske predjele. Za očuvanje vegetacije u područjima koje planiraju posjetiti trebali bi očistiti obuću i drugu opremu prije putovanja.

Izvor: Umeå University, University of Antwerp

Leave a Comment