Howard Gardner – Teorija višestrukih inteligencija

Howard Gardner je sveučilišni profesor na Harvardu, autor 25 knjiga prevedenih na 28 jezika, kao i stotina objavljenih članaka. Dobitnik je 26 počasnih titula s različitih fakulteta i sveučilišta, časopisi Foreign policy i Prospect proglasili su ga 2005. i 2008. jednim od 100 najutjecajnijih intelektualaca u svijetu. Najpoznatiji je po svojoj teoriji višestrukih inteligencija, kritici prema stavu da postoji samo jedna ljudska inteligencija koja može biti procijenjena kroz standardne psihometrijske instrumente.

Gardnerova ideja višestrukih inteligencija iznosi da ljudi posjeduju mnogo raznih tipova inteligencije, svaki pojedinac ima određenu razinu među različitim inteligencijama, koju je životom razvio.
Pogledajte video link : http://youtu.be/l2QtSbP4FRg

Gardner je napravio ovakvu podjelu inteligencija :

Vizualno – prostorna : odnosi se na sposobnost vizualizacije u svom umu i preosudbe u prostoru. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, arhitekt.

Verbalno – lingvistička : odnosi se na riječi, izgovorene ili zapisane. Ljudi s razvijenim ovim tipom inteligencije su vrlo vješti govornici, dobri u debatama i raspravama, lako pamte riječi, uče isključivo pamćenjem riječi, lako uče strane jezike, lako razumiju sintaksu i strukturu jezika. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, novinar, filozof, političar, pjesnik, odvjetnik.

Logičko – matematička : odnosi se na logiku, apstraktno razmišljanje i brojeve. Jako je korelirana s tradicionalnim konceptom inteligencije, uključuje sposobnost prepoznavanja predložaka, znanstvenog razmišljanja i analize, sposobnosti izvođenja složenih izračuna. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, znanstvenici, inžinjeri, liječnici, matematičari, ekonomisti.

Tjelesno – kinestetička : odnosi se na tjelesne aktivnosti. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su dobri u sportu i plesu, obično najbolje uče kroz pokrete i fizičku aktivnost.

Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, atletičari, plesači, glumci, muzičari, vojnici, policajci, kirurzi.

Muzičko – ritmička : odnosi se na ritam, muziku i sluh. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije pokazuju veću osjetljivost na zvuk, ritam i muziku. Imaju dobar sluh, znaju pjevati, svirati instrumente i skladati. Imaju dobro razvijene govorne vještine, obično koriste zvuk i kod pamćenja, koriste ritam i melodiju za pamćenje. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, instrumentaliste, pjevače, dirigente, govornike, pisce, kompozitore.

Interpersonalna : odnosi se na interakciju s drugim ljudima. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su ekstrovertirani, osjetljivi na emocije i raspoloženje drugih ljudi, njihov temperament, motivatore i sposobnost da surađuju kao dio grupe. Vješti su komunikatori i lako se suosjećaju s drugima. Najbolje uče u radu s drugima i uživaju u diskusijama i debatama. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, trgovci, političari, manageri, učitelji, socijalni radnici.

Intrapersonalna : povezana je s introspekcijom i samorefleksivnošću. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su obično intuitivni i povučeni, vole raditi sami. Vješti su u opisivanju svojih osjećaja i motivatora. Odnosi se na razumijevanje sebe, razumijevanja svojih snaga i slabosti, što nas čini jedinstvenim, da li možemo predvidjeti svoje reakcije i emocije. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, filozofi, psiholozi, teolozi, odvjetnici, pisci.

Naturalistička : odnosi se na prirodu, povezanost s prirodom, te njeno razumijevanje.   Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, biolozi, farmeri, vrtlari.

Egzistencijalna : odnosi se na filozofska pitanja života. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su zanimanja povezana s religioznošću i filozofijom.

Iako se susreo sa brojnim kritikama, Howard je radio na primjeni svojih teorija u praksi i obrazovanju. Zalagao se za uvođenje različitih metodologija i aktivnosti da se doprije do svih učenika, ne samo onih koji imaju razvijenu lingvističku ili logičku inteligenciju. Najpoznatija u primjeni je New City School u St. Louisu, čiji učitelji i ravnatelj su napisali tri knjige i mnoštvo članaka u kojima je objašnjena primjena teorije. Organizirane su i konferencijena kojima je sudjelovalo preko 200 učitelja i profesora iz cijelog svijeta.

Studija koju je proveo Harvard na 41 školi koje su koristile Gardnerovu teoriju, došla je do zaključka da u tim školama postoji kultura napornog rada, poštovanja i pažnje. Nastavnici koji surađuju i uče jedni od drugih, učenici koji su motivirani slobodnim odabirima uz neka ograničenja i jak fokus na omogućavanju učenicima da proizvode visoko kvalitetan rad.

Web-stranica: www.howardgardner.com

Related Posts

Tags

Share This

Leave a Comment