Gubitak sluha povezan sa starenjem nije neizbježan

Dobno povezane zakašnjele neurološke reakcije nisu neizbježne i može ih se izbjeći ili odgoditi uz pomoć glazbene obuke.

Nova studija s Northwestern Universityja dala je prvi biološki dokaz kako čitavo životno glazbeno iskustvo ima utjecaj na proces starenja. Mjerenjem automatskih moždanih odgovora mlađih i starijih glazbenika i ne-glazbenika uz pomoć govornih zvukova, znanstvenici su u slušnom neuroznanstvenom laboratoriju otkrili da su stariji glazbenici imali izrazitu vremensku neurološku reakciju.

“Stariji glazbenici ne samo da su dali bolje rezultate od starijih ne-glazbenih kolega, nego su i dekodirali zvučne podražaje jednako brzo i točno poput mlađih ne-glazbenika”, kazala je neuroznanstvenica s Northwesterna, Nina Kraus. “To učvršćuje ideju da kako smo aktivno doživljavali zvukove tokom života, to ima dubok utjecaj na funkcioniranje našeg živčanog sustava.”

Kraus, profesorica komunikacijskih znanosti u Školi komunikacija i profesorica neurobiologije i fiziologije u Weinberg College of Arts and Sciences, je koautorica teze “Glazbeno iskustvo odgađa dobna kašnjenja u neurološkim reakcijama” objavljenoj u online časopisu Neurobiologija starenja. “Ovo su vrlo zanimljiva i važna otkrića”, izjavio je Don Caspary, nacionalno poznati istraživač gubitka sluha povezanog sa starenjem na Southern Illinois University School of Medicine.

“Ona podupiru ideju kako mozak može biti istreniran da prevlada, u dijelu, neke gubitke sluha povezane sa starenjem. Novi podaci Northwesterna, s nedavnim životinjskim podacima Michael Merzenichika i njegovih kolege s University of California u San Franciscu, pak snažno sugeriraju da intenzivna obuka čak i kasnije u životu može poboljšati proces govora kod starijih osoba, a kao rezultat toga, poboljšati njihovu sposobnost da komuniciraju u složenim, bučnim zvučnim okruženjima “, dodao je Caspary.

Prethodne studije iz Kraus Auditorijsko- neuroznastvenog laboratorija pokazuju da glazbeno obrazovanje također i nadoknađuje gubitke u pamćenju i poteškoće sa sluhom u buci – dvije najčešće žalbe kod starijih osoba. Laboratorij je opsežno proučavao učinke glazbenih doživljaja na plastičnost mozga tokom životnog vijeka kod normalnih i kliničkih populacija te u obrazovnim postavkama. Međutim, Kraus upozorava da trenutna otkrića studije nisu prožimajuća i ne pokazuju da glazbenici imaju prednost u neurološkim reakcijama u svakoj neurološkoj reakciji na zvuk. “Umjesto toga, ova je studija pokazala da glazbeno iskustvo može selektivno utjecati na reakcije od zvučnih elemenata koji su važni u razlikovanju jednog suglasnika od drugoga.”

Sudionici ”glazbenici” započeli su svoju glazbenu naobrazbu prije devete godine i dosljedno su se bavili glazbenim aktivnostima kroz svoje živote, dok su “ne-glazbenici” imali tri ili manje godina glazbene naobrazbe.

Izvor: Northwestern University; znano.st

Leave a Comment