Gljive bi mogle zamijeniti plastiku u budućnosti

(Credit: Union College)

(Credit: Union College)

Gljive, uz izuzetak shitake i još nekih vrsta, uglavnom povezujemo s pljesnivim kruhom i vlažnim mirisom plijesni. No one zaslužuju više poštovanja. Gljive imaju fantastične mogućnosti i uz određene uvjete mogu se uzgajati u skoro svim oblicima, te su u potpunosti biorazgradive. I ako sve to nije dovoljno, gljive imaju potencijal da jednog dana zamijene plastiku. Tajna je u miceliju.

Profesor biologije sa Sveučilišta Union, Steve Horton, uspoređuje ovaj, uglavnom podzemni, dio gljiva (ono što se pojavljuje na površini su reproduktivni dijelovi) sa sićušnim biološkim lancem cjevastih stanica.

“Ovaj lanac stanica može komunicirati s vanjskim svijetom, u smislu da saznaje kakvi su uvjeti što se tiče hrane, svijetla i vlage”, izjavio je. “Micelij uzima hranjive tvari iz dostupnih organskih materijala kao što je drvo i koristi ih kao hranu, a rezultat toga je rast gljive.”

“Kad razmišljate o gljivama i njihovom miceliju, shvatite da je njihova funkcija, ekološki, vrlo važna u razgradnji stvari”, dodaje Horton. “Bez gljiva i bakterija bili bismo u ne znam ni sam koliko metara otpada kojeg bi činilo biljno i životinjsko tkivo.”

Promatrajući nešto izuzetno delikatno kao što je zubni konac, vidimo da micelija raste u, kroz i uokolo bilo koje organske podloge. Bilo to lišće ili malč, micelij probavlja ove prirodne materijale i može ih sve povezati u kohezivni pokrivač. Ti pokrivači se mogu uzgajati u plijesan, kao što je ona od koje se pravi karton za pakiranje.

Tvrtka Ecovative Design iz Green Islanda, New York, iskorištava ovu mikološku moć, uz pomoć prof. Hortona i još jednog istraživača s Uniona, Ronalda Bucinella, izvanrednog profesora mehaničkog inženjerstva.

Evocative koristi nekoliko vrsta gljiva za proizvodnju ekološki prihvatljivih proizvoda. Proces počinje uzgojem nusproizvoda, kao što je pamučni otpad; ljuske sjemenki riže, heljde i zobi; konoplja i drugi biljni materijali. Svi se oni steriliziraju, miješaju s hranjivim tvarima i zatim stavljaju na hlađenje. Zatim se dodaju spore micelija koje se izuzetno dobro razmnožavaju, tako da uskoro svaki kubni centimetar materijala sadrži milijune sićušnih vlakana gljiva.

Ova kompleksna mreža tada raste u kalupu kojeg god oblika poželimo. U Ecovativeu sve je u stvaranju. Kad se dobije željena tekstura, čvrstoća i druge karakteristike proizvoda, on se vadi iz kalupa, te grije i suši kako bi se ubio micelij i zaustavio njegov rast.

Ovakvi proizvodi su potpuno prirodni, stvaraju se za manje od pet dana, ne izazivaju alergijske reakcije i apsolutno su netoksični. Još je impresivnija činjenica da su otporni na vatru do određene točke i jednako otporni na vodu kao stiropor, samo što oni neće samo ležati uokolo i nepotrebno zauzimati prostor na odlagalištima. Također su UV-stabilniji od pjene pošto nisu bazirani na petrokemiji i neće emitirati isparljive organske spojeve. Kad su izloženi pravim mikrobima, rastaložit će se u roku od 180 dana na bilo kojem odlagalištu ili u bilo kojem dvorištu.

Micelij je i jeftiniji jer se može uzgajati na farmama na otpadu kojim se ne mogu hraniti životinje ili iz kojeg se ne može dobiti gorivo. Još bolje, gljive se mogu razmnožavati bez sunčeve svjetlosti i prevelikog nadzora čovjeka u jednostavnim posudama na sobnoj temperaturi – nisu potrebni nepregledni staklenici sa skupim sustavima kontroliranja temperature. To također znači nižu razinu ugljikova dioksida i Evocative se nada da će doći trenutak kad će ovakvi proizvodi zamijeniti svu plastiku i pjenu na tržištu.

I tu im pomažu profesori i istraživači s Uniona, Steve Horton i Ronald Bucinell. U Hortonovom laboratoriju on i njegovi studenti rade s vrstama gljiva koje Evocative koristi u proizvodnji.

“Manipuliramo jednim sojem na različite načine kako bismo vidjeli možemo li stvoriti druge vrste gljiva koje bi odgovarale određenim prohtjevima koje ima tvrtka”, kaže Horton. “Na primjer, bilo bi korisno kad bi Evocative imao neke vrste koje bi mogle brže rasti.”

Izvanredni profesor mehaničkog inženjerstva Ronald Bucinell i njegovi studenti, također, daju svoj doprinos istraživanju i razvoju Evocativea. Bucinellova specijalnost je eksperimentalna mehanika i mehanika ojačanih materijala i njegovo zaduženje je ispitati koliko su čvrsti uzorci materijala prema različitim parametrima. To uključuje testiranja vezuje li se micelij bolje uz jedan biljni materijal ili uz drugi, čini li ga način na koji se tretira – toplina il nešto drugo – jačim ili slabijim.

Radilo se o pakiranju ili lančanoj reakciji polimeraze (eng. PCR), osnivači tvrtke Evocative zahvalni su svojim vrhunskim partnerima.

“Steve je zaista jedinstven zato što su se njegova istraživanja tijekom posljednjih 28 godina fokusirala na efekte genetičkih puteva fiziologije gljiva, što je važan faktor u onome što možemo uraditi s micelijem,” izjavio je jedan od osnivača Evocativea Gavin McIntyre. “Ron je jedan od najistaknutijih stručnjaka u polju kompozitnog dizajna. Izuzetno nam je drago i cijenimo što blisko surađujemo s ova dva znanstvenika.”

“Ovo je potpuna novost u polju materijala i suradnja nam dopušta da brzo učimo,” nastavio je McIntyre. “To je zaista važno kad pokušavate zamijeniti plastiku.”

Projekt se financira kroz fondove Nacionalne zaklade za znanost (NSF) i Agencije za energetska istraživanja i razvoj Savezne države New York (NYSERDA).

Izvor: Union College

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/gljive-bi-mogle-zamijeniti-plastiku/#ixzz2O4KbiYXc

Leave a Comment